Gosti s kruzera u Hrvatskoj potrošili 27 milijuna eura

Drugi dan stručnoga kongresa Dani hrvatskog turizma u Cavtatu počeo je izlaganjem svjetskoga turističkog stručnjaka, glavnoga tajnika Svjetske turističke organizacije za Europu Luigija Cabrinija, koji je Hrvatsku svrstao među zemlje s najvećim rastom turističkog prometa (čak 19 posto) u posljednjih deset godina

    Hrvatska na Sredozemlju trenutačno drži pet posto turističkog tržišta, s tendencijom rasta fizičkih i financijskih pokazatelja, koji su prošle godine dosegnuli šest milijardi eura, što je rast od devet posto u odnosu na 2004. godinu. Predsjednik Nizozemske udruge turoperatera Peter van Vliet istaknuo je da je potražnja Nizozemaca za Hrvatskom porasla 76 posto, dok se istodobno interes za Turskom smanjio 38 posto. Nizozemci su, kao i Skandinavci i Nijemci, turisti skloni kamping-turizmu, no u ovom trenutku u Hrvatskoj ne mogu dobiti odgovarajuću ponudu.

Iako kampovi u Hrvatskoj zauzimaju jednu trećinu smještajnog kapaciteta, Hrvatska nema nijedan kamp na razini superkampova kakvi se mogu naći u Njemačkoj, Italiji, Belgiji ili Švedskoj. Europski savjetnik za kamping-turizam Horst Nitschke s Hrvatskom je turističkom zajednicom sklopio ugovor o realizaciji aktivnosti za popularizaciju kampova u Hrvatskoj uz pomoć stranih udruga i sajmova, da bi Hrvatska napokon plasirala tu uslugu.

Iako globalni pokazatelji u Hrvatskoj upućuju na pozitivne trendove, prezentacije domaćih i stranih stručnjaka pokazale su da su neki segmenti tržišta, poput kampinga i kulturnog turizma, u velikom zaostatku u odnosu na konkurentske zemlje. Savjetnička tvrtka Horwath Consulting Zagreb predstavila je rezultate istraživanja o hotelijerstvu u Hrvatskoj koji pokazuju da je južna Dalmacija lider na našem tržištu i prema zauzetosti kapaciteta i ostvarenim prihodima.

Istra se pokazala regijom s trenutačno najvećim ulaganjima, iznad 30 milijuna eura, no iako u svojim hotelima ima visoke cijene, zbog male zauzetosti kapaciteta ostvaruje mali prihod.  Sjeverna i srednja Dalmacija sljedeće su po atraktivnosti ulaganja i ponudi sadržaja, dok Kvarner u svim kategorijama zaostaje, osim u sve većem privlačenju individualnih gostiju. Cjelovito gledano, u Hrvatskoj je u posljednjih šest godina došlo do porasta prihoda od 9,8 posto po smještajnoj jedinici, a umjerene stope rasta očekuju se i sljedeće godine, uz stabilizaciju tržišnog položaja.

Unatoč sve češćem dolasku velikih plovećih hotela, neki su turistički stručnjaci i gradonačelnici u medijima neprestance ponavljali da Hrvatskoj, posebice Dubrovniku, nisu potrebni turisti s velikih putničkih brodova jer malo troše i stvaraju gužvu, no studija o brodskim kružnim putovanjima koju izrađuje Institut za turizam već sada pokazuje da su ti navodi netočni.

U Hrvatskoj je ove godine u 22 hrvatske luke uplovilo 700 tisuća putnika koji su pri izlasku s broda i posjetu gradu u prosjeku potrošili 39 eura, odnosno ti su posjetitelji ove godine u Hrvatskoj ostavili 27 milijuna eura, što nije zanemarivo. Najviše gostiju na takvim putovanjima stiže iz Italije, SAD-a i Španjolske, a zatim iz Velike Britanije i Francuske.

Istraživanje Tomas također je pokazalo da najviše novca  turisti ostave u Zadru, i to najviše na izletima i u šopingu, zatim u splitskim restoranima i na razgledanju dubrovačke gradske jezgre. Naravno, što turisti borave na manjim brodovima, to dulje ostaju u Hrvatskoj i tako više i troše, odnosno troše iviše od stotiunu eura na dan, što je rijedak slučaj s gostima koji odsjedaju u hotelima.   (Željka Laslavić)