Gotovo dvije trećine zadruga gasi poslovanje

Ovih je dana istekao rok u kojem su 104 domaće štedno-kreditne zadruge mogle HNB-u podnijeti zahtjev za preoblikovanje u štednu banku, dok je koncem prošle godine istekao i rok za njihovo prerastanje u kreditnu uniju. Kako sada stvari stoje, gotovo dvije trećina ŠKZ-a gasi poslovanje

Obzirom da nova zakonska regulativa, koja je prilagođena europskim standardima,i ne poznaje pojam štedno-kreditnih zadruga,i naše su ŠKZ-e, podsjetimo, bile prisiljene, ili da se u navedenim rokovima prilagode uvjetima poslovanja koji vrijede za novouvedene kreditne unije i štedne banke,ili da idu u likvidaciju. Prema najnovijim podacima Hrvatske narodne banke, kojoj su i podnošeni zahtjevi za preoblikovanja, u likvidaciju će najmanje 56 štedno-kreditnih zadruga. Taj će broj u konačnici vjerojatno biti i veći za, kažu, najmanje desetak, obzirom da je moguće da dio ŠKZ-a koje su podnijele zahtjev za transformaciju u jednu od dviju navedenih institucija, neće dobiti svu dokumentaciju za nastavak rada.

Iz HNB-a doznajemo da je samo 18 štedno–kreditnih zadruga podnijelo banci zahtjev za dobivanje odobrenja za rad kao kreditna unija (u propisanom roku do kraja prošle godine). Nadalje, u HNB-u navode i kako su zahtjev za dobivanje odobrenja za rad kao štedna banka, do 1.ožujka ove godine, podnijela 21 štedno-kreditna zadruga. Naknadnom odlukom skupštine 15 štedno-kreditnih zadruga je, umjesto podnošenja zahtjeva za dobivanje odobrenja za rad kao štedna banka, dostavilo HNB-u odluku o pokretanju postupka likvidacije poslovanja. Tri štedno-kreditne zadruge, pak, nisu postupile ni na jedan od načina propisanih zakonom. Skupštine 41 štedno-kreditne zadruge odmah na početku primjene Zakona o kreditnim unijama ili nešto kasnije - odlučile su se  za dobrovoljnu likvidaciju poslovanja zadruge, pojašnjavaju u HNB-u.

U Ministarstvu financija, u čijoj je nadležnosti ranije bilo poslovanje štedno-kreditnih zadruga, naglašavaju kako najavljene potencijalne likvidacije neće ugroziti i same zadrugare jer će i u likvidacijskom procesu ŠKZ-i naplaćivati potraživanja po izdanim kreditima iz čega će rješavati svoje obveze temeljem ugovora o depozitima, a nad čime će se i nadalje, provoditi nadzor. Iz svih gore navedenih podataka ukupno proizlazi da bi, najvjerojatnije, u dobrovoljnu likvidaciju moglo 63 do 66 ŠKZ-a, dok bi se ostalih 40-ak preoblikovalo u oko 25 kreditnih unija i najviše 5-6 štednih banaka. Drugim riječima, buduća 'bankarska utakmica' nastavit će se sa mnogo manje novih igrača nego se ranije očekivalo. (Nikola Prskalo)