Gotovo polovica Hrvata živi gore nego lani

Rezultati novih istraživanja GfK Barometra pokazuju da kućanstva u Hrvatskoj i dalje ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u slijedećih godinu dana.

Oko 7 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Zatim, 46 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Ali, za  oko 47 posto kućanstava njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana.

U slijedećih godinu dana oko 12 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 50 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali trećina (34 posto) kućanstava ocjenjuje da će im biti još lošije.

Usporedba s nekim tranzicijskim zemljama u EU pokazuje da su gotovo identične ocjene dali i građani u Češkoj, dok je u Poljskoj oko 14 posto građana  izjavilo da im je u proteklih godinu dana bilo bolje, 46 posto smatra da su ostali na istom (kao u HR i Češkoj), a 39 posto ocjenjuje da im je ipak bilo lošije.

U našoj zemlji dosta lošije stanje financija najviše ističu u Lici, Kordun i u Banovini  (63 posto) te Slavoniji (51 posto). Ovaj puta su i kućanstva u Istri, Primorju i G. Kotaru istaknula  lošije ocjene, odnosno pogoršanje financija za 52 posto kućanstava. Pogoršanje su također značajnije (61posto) iskazala kućanstva s mjesečnim prihodima kućanstva do 3.500 kuna.

Boljem financijskom stanju u slijedećih godinu dana nada se najviše Čeha (17 posto), zatim Rumunja (16 posto) te Poljaka (12 posto).

U Hrvatskoj su buduće lošije financijsko stanje (u slijedećih godinu dana) najviše istaknuli ispitanici u Lici, Kordunu i Banovini (43 posto), te u Slavoniji (40 posto), a najmanje u Dalmaciji (32 posto).

U Hrvatskoj većina građana očekuju rast cijena, najmanje u Istri (71 posto), a najviše u sjevernoj Hrvatskoj (93 posto).

Najviše štede Česi (46 posto kućanstava), zatim Hrvati (29 posto), Poljaci (21 posto), Bugari (12 posto) te Rumunji (10 posto). Ali, sve te tranzicijske zemlje imaju problem „spajanja kraja s krajem“: najveći je kod Bugara (64 posto), zatim Poljaka (61 posto), Rumunja (47 posto) i Hrvata (46 posto), te Čeha (41 posto). (L)