Gotovo polovina pokušaja mirenja uspjela

- Počeli smo s pilot-projektom 'Mirenje pri Trgovačkom sudu u Zagrebu', koji je od 15. ožujka 2006. trajao točno godinu dana. Nakon toga mirenje ostaje strankama kao mogućnost rješavanja sporova pokrenutih na našem sudu  - kaže za Lider sutkinja Draženka Deladio, glasnogovornica Trgovačkog suda u Zagrebu

Piše: Edis Felić

Mirno riješiti spor s drugom stranom jedna je od civilizacijskih stečevina. Sporovi koje se rješava uz pomoć suda u svakoj zemlji sudionicima oduzimaju dragocjeno vrijeme, ali i miran san. Nećemo otkriti toplu vodu kažemo li da je u našoj zemlji rješavanje parničnih sporova uz pomoć suda velik problem jer oni kod nas traju još dulje nego u zemljama s boljom organizacijom društvenog života.Upravo da bi gubitak vremena svele na najmanju mjeru, takve se zemlje već dugo služe tzv. institutom mirenja. U našoj zemlji  takva iskustva već gotovo dvije godine imaju na Visokome trgovačkom sudu Republike Hrvatske i Trgovačkom sudu u Zagrebu.

- Počeli smo s pilot-projektom 'Mirenje pri Trgovačkom sudu u Zagrebu', koji je od 15. ožujka 2006. trajao točno godinu dana. Nakon toga mirenje ostaje strankama kao mogućnost rješavanja sporova pokrenutih na našem sudu  - kaže sutkinja Draženka Deladio, glasnogovornica Trgovačkog suda u Zagrebu.
Postupak mirenja provodi se i na Visokom trgovačkom sudu Republike Hrvatske, dakle i u tijeku žalbenog postupka. Do sada je pred tim sudom sklopljeno ukupno 16 nagodbi, a u četiri je predmeta povučena žalba.
Kad je, pak, riječ o Trgovačkom sudu u Zagrebu, kroz postupak mirenja prošlo je 378 predmeta, od čega je sklopljena 121 sudska nagodba, a 24 su tužbe povučene kao posljedica postupka mirenja, dakle gotovo polovina. Stranke koje nisu sklopile sudsku nagodbu u postupku mirenja nastavljaju parnični postupak.

Statistika pokazuje dobra iskustva

O postupku mirenja vodi se posebna statistika koja prati osnovne statističke pokazatelje: broj pozvanih stranaka na mirenje, broj onih koji su pristali na taj postupak, vrsta predmeta u mirenju, uspješno i neuspješno provedena mirenja i sl. Nakon svakog provedenog postupka mirenja stranke i njihovi odvjetnici pozvani su ispuniti
anonimnu anketu o svojim dojmovima o postupku mirenja i miriteljima i odgovore ubaciti u posebne kutije na hodnicima Suda. Rezultati ankete objavljuju se svaka tri mjeseca, a dosadašnja iskustva miritelja toga suda, stranaka i odvjetnika koji su sudjelovali u postupku mirenja vrlo su pozitivna.

Tako se iz tih anketa može iščitati da je 90 posto stranaka i 88 posto odvjetnika bilo vrlo zadovoljno postupkom mirenja, a sve stranke i 92 posto odvjetnika bile su vrlo zadovoljne miriteljevim vođenjem postupka. Iako su znatno niži postoci kad je riječ o zadovoljstvu stranaka (55 posto) i odvjetnika (69 posto) ostvarenim vlastitim ciljevima i željama, postupak mirenja preporučilo bi, ipak, znatnih 95 posto stranaka i 96 posto odvjetnika.

 Zanimljivosti u postupku mirenja

Da taj način može izazvati zanimljive epiloge, pokazuje primjer najstarijeg predmeta u kojem je zaključena sudska nagodba. Spor iz 1995. vukao se više od 10 godina, da bi ga se na kraju zaključilo na jednom dvosatnom sastanku. Iako se može dogoditi da odnosi između stranaka nakon postupka ostanu hladni, ipak je pravilo da stranke sa suda odlaze pomirene i sretne. U jednom takvom slučaju odnosi aktera u postupku čak su se i produbili: stranka koja je bila vrlo sretna zbog takvog okončanja spora pozvala je miritelja za kuma svome sinu.

Ima i situacija da je predmet koji je imao najveću vrijednost spora, 12,5 milijuna kuna s protutužbom u vrijednosti od 1,5 milijuna kuna, u postupku mirenja završio povlačenjem tužbe i protutužbe. - Međutim, isto tako imamo primjera u kojima se stranke nisu mogle dogovoriti o nekim vrlo malim iznosima, no događalo da se dogovore o najvećem dijelu vrijednosti, a sporan ostane neznatni dio, tako da nagodba propadne i u najvećem, dogovorenom, dijelu - kaže Deladio.

Dragocjeno iskustvo za pravosuđe

Strankama u sporu, kaže Deladio, koja i sama sudjeluje kao miritelj, svakako se preporučuje da pokušaju razgovorom, pregovorima i komunikacijom uz razumijevanje riješiti svoj spor na način koji može zadovoljiti obje stranke. Prednosti takva postupka su brojne, a, među ostalime, stranke najbolje znaju kako je spor nastao, uglavnom znaju i pravedno rješenje spora, a da se i ne govori koliko se dobiva na vremenu. Praksa je pokazala da, ako im se omogući da ponovno uspostave komunikaciju i ako je obje strane prihvate, brzo i lako mogu riješiti svoj problem, što je dragocjeno iskustvo za hrvatsko pravosuđe.
- Postupkom mirenja na Trgovačkom sudu uvodi se mogućnost alternativnog rješavanja sporova i na druge sudove u Republici Hrvatskoj. Pilot-projekt 'Mirenje pri Trgovačkom sudu u Zagrebu' je uspio - zaključila je Deladio.