Građani podignuli samo 4.500 kredita

Hrvatski su građani, prema grubim bankarskim procjenama, za kupnju Ininih dionica prema povlaštenim uvjetima dosad ukupno podignuli svega 4.500 kredita vrijednih oko 170 milijuna kuna, što je znatno manje nego što se očekivalo 

     Premda su sve procjene uoči IPO-a prednost davale bankovnim kreditima, taj izvor pri najnovijoj kupnji Ininih dionica prema povlaštenim uvjetima ipak nije, sada je svima jasno, bio i dominantan. Štoviše, prema gruboj računici, tek je 10-ak posto građana Hrvatske koji su i upisali dionice iskoristilo kreditnu liniju neke od desetak banaka koje su prije dva tjedna ponudile građanima poseban  kredit 'težak' do 38.000 kuna za kupnju Ininih dionica.

Druga, pak, procjena pokazuje da su dvije trećine svih tih kredita ponudile tri naše banke - Zagrebačka, Raiffeisen i Privredna banka Zagreb. U Zagrebačkoj banci, koja je među prvima otvorila posebnu kreditnu liniju za kupnju Ininih dionica, a čija je 7,5-postotna kamata na kredit  od 7.600 do 38.000 kuna i na rok otplate do četiri godine bila i među najpovoljnijim na tržištu, priznaju da su očekivali mnogo veću navalu  građana na svoje kredite.

Sada kad se napokon zna da je ukupno gotovo 44.300 hrvatskih građana i kupilo Inine dionice prema povlaštenim uvjetima te za to platilo ukupno 1,55  milijardi kuna, doznajemo i neke druge zanimljivosti. Primjerice, većina građana nije iskoristila bankarske kredite, odnosno u ulaganje, koje je jedno rizičnijih (dioničkih) - ušla je jedino uplativši gotovinu. Pretpostavlja se da je dio građana imao već prije pripremljen 'keš' za tu namjenu, a da su neki ovih dana podignuli i svoju ušteđevinu u bankama da bi pokrili najnovije dioničko ulaganje. 

Budući da su danas (ponedjeljak , 27. studenoga) do 15 sati hrvatski građani mogli predati novu javnu ponudu, ali bez prava prvenstva i bez posebne pogodnosti (više od 38.000 kuna) za kupnju Ininih dionica, postoje naznake da će neki od njih i za tu namjenu, naravno, ako im se novi upis odobri, podizati razne bankarske kredite.

Oprezniji, pak, analitičari procjenjuju da bi ipak konačni broj  kredita, odnosno građana koji će za njima i posegnuti, mogao na kraju biti tek neznatno veći od gore navedene (bankarske) procjene. Takav se rasplet, kažu, može očekivati ako ni zbog čega drugoga, a ono zbog toga što su naši građani ionako (kreditno) prezaduženi. (Nikola Prskalo)