Građani prodaju i obiteljski nakit da bi preživjeli mjesec

Prstenje, ogrlice, naušnice, narukvice i razni drugi zlatni predmeti gotovo svakodnevno pronalaze put do neke od zlatarnica. Recesija je učinila svoje pa se građani, iako teškom mukom, sve češće rastaju od svojih zlatnih predmeta koji u ladicama stoje tko zna otkad, piše portal glas-slavonije.hr

I dok oni koji 'utope' komad zlata ili nekoliko njih zlatarima, mogu reći da su uspjeli u svojoj namjeri, slično smatraju i zlatari jer, prema riječima Roberta Šafara, umirovljenog osječkog zlatara, zlatarima je ovo jedan od osnovnih načina preživljavanja, budući da nakon otkupa dođu do jeftine sirovine koju potom plasiraju dalje i na posljetku dobiju gotov proizvod koji će prodati po nekoliko puta višoj cijeni od otkupne. - Uzet ćemo primjer da je zlatar za zlato dao 10 eura za otkup. Za izradu kod proizvođača zlata u Zagrebu, Ivanić Gradu ili Splitu dat će dodatna četiri eura za izradu, a proizvod koji će potom prodati u prodavaonici stajat će 30 eura. Međutim, unatoč tome, mnogi ne opstaju zbog slabe kupovne moći građana pa tako imam prijatelja koji kaže da dnevno zaradi oko 300 kuna. Prije 15 godina i više imao sam dnevni promet i po 20.000 kuna - priča Šafar, dodajući da je kriza prodaje zahvatila i njega, zbog čega je prije godinu dana zatvorio zlatarnicu. Zlatari u Donjem Miholjcu, Đakovu i ostalim manjim mjestima, također jedva preživljavaju. Inače, cijena zlata u proteklih godinu dana značajno je porasla. Šafar tako kaže da je poluga čistoga zlata prošle godine stajala 22.000 eura, a prekjučerašnja cijena iznosila je 31.000 eura, što je znatna razlika. Dodamo li tomu, napominje Šafar, trošarine, PDV i maržu, zlataru će malo ostati ukoliko nema kupca gotovih proizvoda. A želi li netko otvoriti zlatarnicu, Šafar iz iskusta kaže kako mora imati najmanje pet kilograma gotovog 14-karatnoga zlata kapitala da bi uopće počeo s radom. (www.glas-slavonije.hr)