Arhiva

Građevinci najveći dobitnici na Wall Streetu

Dodajte lidermedia.hr u omiljeni Google izvor

U srijedu su na Wall Streetu cijene dionica porasle, nakon podataka koji ukazuju na jačanje industrijske aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima i vijesti da grčka vlada i njezini kreditori nadomak dogovoru o restrukturiranju dugova.  

Dow Jones indeks ojačao je 0,66 posto, na 12.716 bodova, dok je S&P 500 porastao 0,89 posto, na 1.324 boda, a Nasdaq indeks 1,22 posto, na 2.848 bodova.

Pozitivno su na tržište jučer utjecale vijesti o jačanju industrijske aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima. U Kini je industrija ojačala, dok se očekivalo njezino slabljenje, a u Njemačkoj je industrijska proizvodnja porasla po prvi puta u četiri mjeseca.

Institut za menadžere nabave izvijestio je, pak, da je njegov indeks industrijske aktivnosti u SAD-u u siječnju porastao po najvišoj stopi u sedam mjeseci. Objavljeno je i da je u građevinarstvu potrošnja u prosincu prošle godine porasla peti mjesec zaredom, za 1,5 posto, pri čemu je dosegnula najvišu razinu u godinu i pol dana.

Zahvaljujući tome, građevinski je sektor jučer bio među najvećim dobitnicima. Indeks tog sektora skočio je 1,8 posto.

Ulagače je oraspoložio i grčki ministar financija Evangelos Venizelos, koji je kazao da dogovoru s kreditorima o restrukturiranju dugova Atene predstoji još samo jedan formalni korak. To znači da bi Grčka mogla ispuniti uvjete za dobivanje drugog paketa međunarodne pomoći i tako izbjeći bankrot.

To je potaknulo cijene europskih banaka, a zahvaljujući tome oporavile su se i dionice američkih banaka. Dionice Citigroupa, Bank of America i Morgan Stanleya poskupile su između 3 i 4 posto.

Zbog toga ulagače nisu pokolebali ni slabiji nego što se očekivalo podaci o zapošljavanju. Prema izvješću ADP-a, najveće američke agencije za zapošljavanje, u siječnju je broj zaposlenih u privatnom sektoru porastao za 170.000, oko 10.000 manje nego što se procjenjivalo.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 1,92 posto, na 5.790 bodova, dok je frankfurtski DAX skočio 2,44 posto, na 6.616 bodova, a pariški CAC 2,09 posto, na 3.367 bodova.

Na azijskim su burzama cijene dionica jutros porasle jer su ulagači optimistični zbog jačanja industrijske aktivnosti u najvećim svjetskim gospodarstvima, dok je tečaj eura porastao nakon vijesti da je Grčka nadomak dogovoru s kreditorima.

Na Tokijskoj je burzi Nikkei indeks u 7,30 sati bio u plusu 0,8 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu i Južnoj Koreji skočile više od 1 posto.

Burzovni indeksi u Singapuru i Australiji porasli su, pak, između 0,5 i 1 posto, pa je MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, u 7,30 sati bio u plusu 1,3 posto, dosegnuvši 438 bodova, najvišu razinu u pet mjeseci.

U SAD-u je industrijska aktivnost u siječnju porasla po najvišoj stopi u sedam mjeseci, dok je u Njemačkoj industrijska proizvodnja ojačala po prvi puta u četiri mjeseca.

Kineska industrijska aktivnost također je veća nego što se očekivalo, što je potaknulo optimizam u vezi rasta najvećih svjetskih gospodarstava.

„Industrija u SAD-u, Njemačkoj i Kini otpornija je nego što se očekivalo, što je u kombinaciji s labavim monetarnim politikama potaknulo sklonost ulagače prema rizičnijim investicijama“, kaže Sebastian Galy, strateg u banci Societe Generale.

Pozitivno na tržište utječe i vijest da su grčka vlada i njezini kreditori nadomak dogovoru o restrukturiranju dugova Atene, što je potaknulo rast cijena dionica banaka.

Kako je sve sigurnije da će Grčka izbjeći bankrot, tečaj eura na valutnim tržištima raste. Jučer u ovo doba kretao se oko 1,3050 dolara, dok jutros iznosi 1,3180 dolara. Sinoć se u jednom trenutku nakon pozitivnih vijesti iz Grčke probio i iznad 1,32 dolara.

U odnosu na japansku valutu, tečaj eura skočio je s jučerašnjih 99,40 na 100,20 jena.

Dolar je, pak, oslabio prema japanskoj valuti, pa mu je cijena skliznula s jučerašnjih 76,15 na 76,10 jena.

Nakon što je jučer pala za 80-ak centi, jutros je terminska cijena nafte na burzi u New Yorku oslabila daljnjih 15-ak centi, zaronivši na 97,45 dolara po barelu. (H)

 

 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci