|
Europska banka za obnovu i razvoj i dalje uživa status međunarodne financijske institucije koja sudjeluje u najviše projekata i s najvećim iznosima na hrvatskom tržištu. Nakon izravnog ulaganja u dionički kapital Agrokora, koji bi trebao biti signal i drugim poduzetnicima da je 'svetost' vlasništva ponekad manje važna od dobivanja kapitala za daljnji rast i razvoj, EBRD najavljuje jači angažman u equity ulaganjima. Od 1994. godine, otkako je prisutan u Hrvatskoj, EBRD je investirao 1,5 milijardi eura u 75 projekata, a ova će godina, prema procjenama, biti posebno plodonosna nakon neobično slabe aktivnosti u prošloj godini. O ulagačkoj strategiji i novim planovima EBRD-a u Hrvatskoj razgovarali smo s direktoricom zagrebačkog ureda Charlotte Ruhe.
• Najavljivalo se fokusiranje EBRD-a na Aziju i polagani odlazak iz Hrvatske. Zašto ste se odlučili ponovno jače angažirati u Hrvatskoj? Znači li to da proces tranzicije nije pri kraju?
- Otkako smo prisutni u Hrvatskoj, dogodile su se važne promjene na ovom tržištu, no tranzicija još nije gotova. Osim toga, osam država u kojima je EBRD prisutan sada su članice Europske unije pa je prirodno da su se naše aktivnosti ondje smanjile s napretkom procesa tranzicije. U sljedećih pet godina završit ćemo operacije u tim zemljama i povećati angažman u jugoistočnoj Europi, Rusiji, centralnoj Aziji i Kavkazu. Istodobno, u Hrvatskoj smo povećali ured i sad imamo šest hrvatskih profesionalaca. Očekujemo veliko povećanje svojih operacija na gotovo 300 milijuna eura ove godine, što je veliko povećanje u odnosu na 2005. U sljedećih pet godina ovdje vidimo mnogo mogućnosti za EBRD.
• Koja će biti EBRD-ova investicijska strategija u idućem razdoblju? Ima li novih elemenata?
- Kao glavnu razliku vidim jači naglasak na equity transakcijama. Nastavit ćemo raditi s manjim kompanijama. Taj je rad bio izazovan zbog zahtjeva Središnje banke za rezervama, zbog čega je poslovnim bankama zaduživanje u inozemstvu bilo vrlo skupo. S ciljem omogućavanja lakšeg pristupa izvorima financiranja ove smo godine potpisali ugovor o zajmu s Raiffeisen leasingom za potporu širenja leasinga prema malim i srednjim tvrtkama. Očekujemo da ćemo potpisati još barem jedan ili dva takva s bankama ili leasing tvrtkama.
• Dakle, fokus će više biti na malim i srednjim tvrtkama?
- Da. Dosad smo taj segment financirali kroz banke, a sada ćemo se više okrenuti direktnim ulaganjima. Ulazit ćemo u mnogo manje equity transakcije nego što smo to činili do sada. Donedavno EBRD nije ulazio u investicije manje od pet milijuna eura. Sada ćemo ići i do milijun ili dva milijuna eura izravnih ulaganja.
• Zašto ste se odlučili na takav korak?
- Smatramo da Banka tako ima najveći utjecaj na lokalnu ekonomiju. Direktnim ulaganjima u privatne kompanije donosimo veću transparentnost, bolje korporativno upravljanje i, konačno, kapital koji nije baš lako dostupan.
• Hoćete li investirati i u start up kompanije ili je to prerizično za vas?
- Financirat ćemo ih, ali uz uvjet da su ti poduzetnici iskusni, odnosno da ne pokreću tvrtku prvi put. Moraju već imati trag u biznisu.
• U koje ćete sektore, osim svojih 'klasičnih' sektora prehrambene industrije i bankarstva, usmjeriti buduća ulaganja?
- Fokusirat ćemo se na turizam i očekujemo da ćemo u sljedećih nekoliko godina investirati i u postojeće i u start up projekte u turizmu. Također, pokušavamo ostvariti suradnju i s kompanijama iz drugih djelatnosti, kao što je drvna industrija. Kompanije iz tog sektora među vodećim su izvoznicima i vidimo dobru priliku u tome da im pomognemo povećati dodanu vrijednost. Nadalje, očekujemo nekoliko investicija u proizvodne i uslužne kompanije. Podržavat ćemo regionalnu ekspanziju domaćih kompanija. Tako smo u lipnju ove godine odobrili zajam od 10 milijuna eura Luri za modernizaciju i povećanje produktivnosti u njezinoj tvrtki Somboled u Srbiji.
• Što očekujete od procesa privatizacije u Hrvatskoj, posebno u segmentu turizma s obzirom na to da će vam taj sektor biti u vrhu investicijskih prioriteta?
- Trenutačno smo u turizmu zainteresirani za hotele. Proces privatizacije dosta je spor, a mnoge atraktivne nekretnine već su prodane. No, ministar financija Šuker zamolio nas je da surađujemo s Fondom za privatizaciju i pomognemo u projektima kojima je potrebna obnova, što ćemo razmotriti. Vidimo i druge mogućnosti u privatizaciji izvan sektora turizma pa smo i dalje zainteresirani za ulaganje sa strateškim investitorima u različite industrije, ali najprije moramo znati koje će to kompanije biti.
• Zanima li vas privatizacija Ine?
- Vrlo smo zainteresirani za privatizaciju Ine i o tome smo razgovarali s Vladom. Ako postoji interes da EBRD sudjeluje u toj privatizaciji, vrlo rado ćemo prihvatiti tu mogućnost.
• Poznato je da ste zainteresirani i za Croatia osiguranje. Ima li kakvih novosti u toj priči?
- Mi smo izrazili svoj interes, a koliko sam shvatila, izrada studije o tome kako bi tvrtka trebala biti prodana u budućnosti je u tijeku. U kontaktu smo s Ministarstvom financija i čekamo rezultate te studije.
• Vidite li još neke potencijalne brzorastuće sektore u Hrvatskoj?
- Mnogo mogućnosti za rast ima u uslužnom sektoru - u uslugama rekreacije vezane uz turizam, nekretninama itd. To uključuje golf, restorane, prodajna mjesta i slično. Osim toga, može se očekivati još investicija u farmaceutskoj industriji.
• Dioničari ste Plive, što očekujete od aktualnog nadmetanja?
- Imamo 5,4 posto dionica Plive. Ponude su na stolu i pomno pratimo razvoj događaja.
• Što je s tehnološkim sektorom?
- Hrvatska ima vrlo obrazovane ljude i zbog toga ima velik potencijal za sve vrste high tech industrija. Na primjer, upoznala sam čovjeka koji ima tvrtku za proizvodnju sofisticirane medicinske opreme. To je nešto u što bismo sigurno ulagali ako bi bilo potrebe.
• Može se očekivati više ulaganja u intelektualne usluge općenito?
- Da.
• Osim naglaska na equity ulaganja te mala i srednja poduzeća, hoćete li nastaviti s ulaganjima u lokalnu infrastrukturu? Ulaganje u obveznice Zagrebačkog holdinga jak je signal u tom smjeru.
- Naglasak je na equity investicijama, ali nastavit ćemo biti i vrlo aktivni u infrastrukturi, gdje ćemo se fokusirati na operacije koje mogu biti strukturirane na komercijalan način i sindicirane s drugim poslovnim bankama te na poslove s gradovima, gdje EBRD preuzima kreditni rizik direktno od tvrtke u vlasništvu grada.
• Glavni ste investitor u izdanju dviju milijardi kuna zagrebačkih obveznica. Je li posao sa Zagrebačkim holdingom najveća EBRD-ova municipalna transakcija?
- U Hrvatskoj je to apsolutno najveća takva transakcija i jedna od naših najvećih municipalnih općenito. Najveća je bila investicija od 300 milijuna eura u St. Peterburgu.
• Planirate li slične investicije u drugim gradovima?
- Ne razgovaramo s drugim gradovima o obveznicama jer je još prerano za to, ali radimo na različitim projektima. Nedavno smo potpisali ugovor o zajmu od pet milijuna eura s Pula prometom, razgovaramo i s drugim gradovima u Istri te Siskom i Velikom Goricom.
• Uz nekoliko velikih transakcija koje ste obavili ove godine u Hrvatskoj, imate li u planu još neke do kraja godine?
- Očekujemo da ćemo potpisati ugovor o zaj-mu 40 milijuna eura Hrvatskim cestama za riječku zaobilaznicu u listopadu. Ove jeseni povećat ćemo i equity investiciju u PBZ.
• Koja će biti ukupna vrijednost tih ulaganja i kakav je plan za sljedeće godine?
- Predviđamo da će ukupne ovogodišnje investicije iznositi blizu 300 milijuna eura, a u idućim godinama između 150 i 250 milijuna eura, ovisno o potražnji.
• Što je utjecalo na to da EBRD postane manje konzervativan ulagač, skloniji riziku i malim privatnim tvrtkama?
- U proteklih pet godina bankarski je sektor u Hrvatskoj postao vrlo sofisticiran i kompetitivan. Samo ako se radi o dugoročnim zajmovima i većem riziku, EBRD je u tom segmentu uistinu potreban privatnim kompanijama. S druge strane, povećava se otvorenost domaćih poduzetnika prema vanjskim investitorima. Najbolji je primjer gospodina Todorića i Agrokora, koji je vrlo ohrabrujući za ostale poduzetnike. Sada vodimo niz razgovora s kompanijama koje su mnogo otvorenije za razgovore o equityju. Drugo, Europska investicijska banka sada je velik igrač s vrlo konkurentnim uvjetima za javni sektor. Stoga se fokusiramo na transakcije u kojima imamo prednosti.
• Koje su to prednosti?
- Možemo ulagati u privatne kompanije kroz private equity. To zasad, u većoj mjeri, radi samo vrlo malen broj igrača na ovom tržištu. Većina njih dosad je investirala sav kapital, i to su uglavnom manje investicije. Mi smo spremni preuzeti veći rizik i uložiti i u velike, i u male i srednje kompanije.
• Industrija venture capital fondova još nije razvijena u Hrvatskoj. Mislite li da je tržište sazrelo i da uskoro možemo očekivati boom takvih fondova?
- Raste interes nekretninskih i equity fondova prisutnih u regiji za Hrvatsku. No, razina ulaganja kroz te fondove još je veoma niska.
• Mijenja li se svijest hrvatskih poduzetnika u odnosu na takav način financiranja?
- Postaju sve otvoreniji. Znatno brojnije kompanije sada počinju regionalne operacije i teško mogu samostalno nastaviti takav rast. Ako posuđuju novac, i dalje moraju povećavati kapital i imati jaku kapitalnu bazu zbog zaduženja. Zbog toga se mijenja način razmišljanja o vanjskim investitorima.
• Koje kompanije nakon Agrokora smatrate atraktivnima za ulaganje?
- Spomenula sam mogućnosti za equity u turizmu, a imamo i neke planove u proizvodnji. Ulaganje u Agrokor najveća je korporativna equity investicija koju je EBRD ikad napravio. Veće investicije imali smo samo u bankarskom sektoru, pa je teško očekivati još neku investiciju slične veličine, no postoji još velik broj kompanija s kojima bismo željeli raditi. Mislim da ćemo imati nekoliko equity investicija u sljedećih šest mjeseci do godinu dana.
• Koji su najvažniji uvjeti za ulazak EBRD-a u neku equity investiciju? Što prvo gledate?
- Najprije se želimo uvjeriti da tvrtka treba kapital, a zatim da je riječ o dobroj kompaniji s dobrim izgledima za budućnost i jakim menadžmentom. To ne znači da nećemo investirati u kompanije kojima je potrebno restrukturiranje, ali prvo moramo vidjeti koji su izgledi za pozitivnu promjenu. Zatim se moramo usuglasiti s drugim dioničarima o strategiji razvoja kompanije, jer želimo imati istu viziju o budućnosti tvrtke. Dioničari i menadžment moraju biti spremni na razinu transparentnosti koju mi zahtijevamo. Banka će također obično imati svog člana u nadzornom odboru i mi moramo biti u mogućnosti sudjelovati u donošenju ključnih odluka. U kompanijama u koje ulazimo želimo poboljšati korporativno upravljanje.
• Koji je po vama najveći problem u hrvatskom gospodarstvu?
- Iz naše perspektive, mislim da bi za državu i gospodarski rast najvažnije bilo da se nastavi s privatizacijom. Što je gospodarstvo učinkovitije, stvara se više radnih mjesta i ostalih poslovnih mogućnosti.
• Što mislite o radničkom dioničarstvu, koje je postalo vrlo popularno u hrvatskom političko-gospodarskom diskursu?
- Iskustvo je pokazalo da zaposlenici razmišljaju drukčije od poduzetnika, jer imaju drukčije prioritete. Primjerice, više razmišljaju o zadržavanju radnih mjesta nego o rastu kompanije. Privatizirana kompanija koja ima visoku razinu radničkog dioničarstva i koja je vrlo uspješna obično ima menadžere koji su ujedno i veći dioničari te razmišljaju više kao dioničari, a manje samo kao radnici.
|
