Granolio: Ambiciozni igrač iz sjene osvojio Zdenku

Granolio drži 20-ak posto udjela u proizvodnji brašna, ulaže u stočarstvo, okrupnjava udjel u Zagrebačkim pekarnama Klara, investirat će u proizvodnju sira, a kruna svega bila bi eventualna kupnja vukovarskog Vupika

Pišu: Matilda Bačelić
i Bojana Božanić

Ne bojim se velikog rasta, ali ne želim se zalijetati, poslovni je moto Hrvoja Filipovića, vlasnika i direktora tvrtke Granolio. Iako nesklon riziku i unatoč generalno nepovoljnim ekonomskim kretanjima zbog kojih znatno pada aktivnost preuzimanja i spajanja, oprezni je Filipović ipak dobro uočio da se upravo sada, zbog rasta cijena hrane, isplati investirati u poljoprivredu i prehrambenu industriju. Granolijevo se ime pojavljuje samo u vijestima o kupnji tvrtki iz portfelja Hrvatskog fonda za privatizaciju. Naime, nakon prošlogodišnje akvizicije Zdenačke farme, u svibnju ove godine kupio je Preradu žitarica, a prošlog tjedna, zajedno s našičkom tvrtkom Cautio, i Zdenku - mliječne proizvode, treću tvrtku nastalu procesom konsolidacije posrnule Zdenke d.d., čime je završena privatizacija (nakon što je račun tvrtke blokiran od 1996. godine, a dugovi se popeli na oko 700 milijuna kuna) i gotovo cijela velikozdenačka industrija na kraju završila u rukama relativno nepoznatoga Granolija.

Logičan razvoj Granolija

Iako su otkupili ponudbenu dokumantaciju, očekivani kupci poput Vindije i Dukata (osim njih dokumentaciju su otkupili i Mljekara Livno, Paška sirana te francuski Bongrain, čija je ponuda odbijena zbog formalnih razloga) očito su očekivali sljedeći krug natječaja i nižu cijenu ostavši na taj način kratkih rukava. Potez Granolija i Cautia izazvao je iznenađenje zbog ponuđene cijene od 70 milijuna kuna, koja prelazi traženu cijenu od 67 milijuna kuna, prihvaćanja svih uvjeta vezanih uz zadržavanje zaposlenika, za koje se ionako smatra da ih je previše, ponuđenog ulaganja od 140 milijuna u pet godina te zapošljavanja novih 50 ljudi.

Bez mnogo buke zagrebački Granolio, od male tvrtke koja se počela baviti trgovinom brašna i uslužnom meljavom, postaje važan igrač u prehrambenoj industriji. I Filipović i braća Nedjeljko i Mladen Mihalj iz tvrtke Cautio, vlasnici bivšega maloprodajnog lanaca Minaco, koji su prodali Billi, ostali su nedostupni za komentar o tome s kojim su ciljem kupili i što dalje planiraju sa Zdenka-mliječnim proizvodima i brendom Zdenka. Većina onih koji su upoznati sa situacijom u Zdenki ostali su pomalo zatečeni brzom prodajom i uvjetima koje su ponudili Granolio i Cautio, iako oni koji bolje poznaju te poduzetnike to smatraju logičnim iskorakom i ne sumnjaju da će novi vlasnici uspjeti u uvođenju novoga poslovnog i marketinškog koncepta te osigurati tržište za Zdenkine proizvode. - Ne sumnjam u njihovo menadžersko iskustvo i vjerujem da će dignuti Zdenku na noge. Iz dosadašnjeg iskustva s tim tvrtkama mogu reći da je riječ o izuzetno sposobnim ljudima - kaže Damir Horvat, vlasnik konzultantske tvrtke Deport i bivši predsjednik Uprave Bille, prema kojem je možda i bolje da se brend Zdenke nije utopio u portfelju neke velike, internacionalne tvrtke.

Granolio se u posljednjih nekoliko godina snažno razvija i širi portfelj svojih biznisa koji su vezani uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju i preradu, zbog čega oni koji prate njen razvoj smatraju to ne samo logičnim nego tek jednim u nizu sličnih poteza. U proizvodnji brašna Granolio drži tržišni udjel od 20-ak posto, u zdenačkoj farmi ulaže u stočarstvo gdje je kroz tov junadi ušao u novi prodajni kanal, lagano okrupnjava udjel u Zagrebačkim pekarnama Klara, u novoakviziranoj Zdenkinoj tvrtki investirat će se u proizvodnju sira i ostalih ekstenzija, okrupnjuje poljoprivredne površine za proizvodnju različitih kultura, a kruna svega bit će eventualna kupnja vukovarskoga poljoprivrednoga kombinata Vupika, čime bi Granolijevi proizvodno-prerađivački kapaciteti višestruko narasli.
Konkurent u većini tih biznisa te navjerojatnije i na natječaju za Vupik, mu je, na njegovu žalost, Agrokor. I jedan i drugi u otvorenoj su borbi za osiguravanje sirovina bilo na svojim površinama bilo kroz saveze s proizvođačima jer to drže jedinim jamcem opstanka i uspjeha i kako Granolio bude rastao, borba će biti sve oštrija.

U početku se Granolio, koji je prije 12 godina osnovao Hrvoje Filipović, sin poznatog bankara Franje Filipovića, bavio uslužnom proizvodnjom za druge tvrtke jer nije imao dovoljno jake prodajno-distributivne kanale. Nakon što je 2000. godine kupio PIK Čazmu u stečaju, proširio je poslovanje u mlinarskoj proizvodnji. Kapacitete dodatno širi i kupnjom mlina Kopanica u Velikoj Kopanici te silosa u Slavonskom Brodu, odnosno nekadašnjeg PIK-a Jasinje u stečaju.
Nedavnom akvizicijom Zdenkine Prerade žitarica dobio je i mlin od 60 tisuća tona te silos od 20 tisuća tona u Grubišnom polju koji je aktiviran netom prije ovogodišnje žetve. Na taj način Granolijevi kapaciteti prerade u četiri mlina dosežu 226 tisuća tona pšenice na godinu.

Cijenom potvrdili ozbiljne namjere

U Zdenačkoj farmi planira proširiti i unaprijediti postojeće kapacitete, a prema ugovoru s HFP-om obvezao se uložiti 10,2 milijuna kuna za adaptaciju farme za tov junadi. Prema izvorima koji su upućeni u planove Granolija i Cautija u proizvodnji sira, Zdenkinoj osnovnoj djelatnosti, novi vlasnici žele oživjeti vrijedan, ali u zadnjih 15-ak godina potpuno zapušten brend Zdenka i razvijati specijalizirane tržišne niše koje se zbog manjih kapaciteta i zahtjevne proizvodnje ne isplate velikim proizvođačima u mljekarskom biznisu. To su prije svega delikatesni sirevi, sirni namazi i ostali proizvodi u segmentu sireva koji je se trenutačno uglavnom uvoze, dok se najvjerojatnije neće ulaziti na tržište mliječnih prerađevina, gdje bi se teško našlo mjesta za novog igrača. Osim brenda Zdenka, ta je tvrtka zanimljiva i zbog solidnih količina kvalitetnog mlijeka s obzirom da je to područje poznato kao najjači mljekarski kraj.

Osim iznenađenja cijenom koju su Granolio i Cautio platili za Zdenku, ali čime se vjerojatno potvrđuje ozbiljnost namjera, još više iznenađuje to što su kupci pristali na zadržavanje svih zaposlenih i njihovih prava iz koletivnog ugovora. Naime, većina onih koji poznaju stanje u Zdenki smatraju da postoji definitivan višak zaposlenika (sada ih je 240 u odnosu na 370 kad se krenulo u konsolidaciju) i da je za tu razinu proizvodnje dovoljno stotinjak zaposlenih, pa ostaje vidjeti kako će i čime novi vlasnici uposliti (barem dvije godine koliko su obvezni) te ljude. Iako ima skeptičnih i onih kojima ta računica nikako ‘ne sjeda’, dosad se ne može naći zamjerka na račun Granolija jer je ispunio sve na što se obvezao u akviziranim tvrtkama.

Na prvi se pogled čini da je Cautio prije svega financijski partner Granoliju, čiji koeficijent zaduženosti od 0,76 posto govori da nema prostora za veće daljnje zaduživanje, izvor bliski kompaniji kažu da Granolio nema problema s financiranjem jer postoje ulagači koji preko njega žele ulagati u prehrambenu industriju. Osim toga, danas nijedan proizvođač hrane s obzirom na globalne okolnosti ne bi trebao imati problema s financiranjem, bilo u bankama, bilo na tržištu kapitala. U prošloj je godini Granolio ostvario prihod od oko 250 milijuna kuna, a za ovu godinu planira povećanje ukupnog prihoda od 15 posto te bilježi dosta dobre stope povećanja dobiti i izvoza, koji je udvostručen u 2007. u odnosu na godinu ranije. S druge strane, koeficijent tekuće likvidnosti u prošloj se godini još pogoršao (s 1 na 0,8), kao i obrtni kapital, koji je pao na - 41,1 milijun kuna u 2007. godini.

Ključne su odrednice Granolijeva razvoja, kako ih je svojedobno u intervjuu Lideru iznio Filipović, povećanje tržišnog udjela u biznisu mlinarstva i proizvodnji junećeg mesa te ostvarenje pozicija u pekarstvu uz kontrolu sirovinu i proizvodnju na vlastitim površinama, za što će vjerojatno ići u daljnje akvizicije u primarnoj proizvodnji, a najavio je i moguće širenje u regiju. Jednom od najjačih Granolijevih strana drži se tim ljudi, koje je okupio uglavnom iz Agrokora i Sljemena, na čelu s Filipovićem i njihova sposobnost brzog učenja i snalaženja na tržištu. Što se tiče pekarstva, Granolio je i dalje u nedefiniranoj poziciji u Klari, gdje unatoč iskazanoj namjeri o povećanju svog udjela i kontinuiranom, ali vrlo malom povećanju, i dalje vodi mrtvu utrku s drugom vlasničkom strujom Josipa Plodineca, vlasnika sisačkog Ljudevita Posavskog. Prema zadnjim podacima, Granolio u Klari ima udjel od 13, 6 posto i pitanje je kad će se odlučiti za agresivnije preuzimanje ili prodaju svog udjela s obzirom na to da mu ova pozicija ne pruža mnogo prostora.

Tajanstveni partner Cautio

Granolijev partner Cautio jednako je tajanstven i poznato je jedino da je registriran za financijsko posredovanje te da je osnovan kapitalom od prodaje trgovačkog poduzeća Minaco d.o.o., koji braća Mihalj sada očito vraćaju u proizvodnju. Cautijeva tvrtka-kćerka Miagro d.o.o. prošle je godine preuzela našički Ribnjak 1905. d.d., koji je bio u stečaju, a Cautio je u Našicama sagradio poslovno-trgovački centar, bavi se i zbrinjavanjem ambalažnog otpada, a u zadnje vrijeme i kupnjom zemlje te gradnjom farmi. Ono što je zanimljivo i u čemu bi se ponovno mogli susresti interesi tih dviju tvrtki je prodaja ostalih poljoprivrednih kombinata u kojima HFP ima neki udjel kao što su PPK Valpovo, Orahovica itd. Naime, u kontekstu interesa za PPK Valpovo nedavno se spominjao upravo Cautio, a s obzirom na Granolijevo dobro skustvo s HFP-om i privatizacijom poljoprivredno-prehrambenih tvrtki, taj bi duo mogao biti dobra kombinacija.

Sudbina dioničara Zdenke d.d.

Dioničari i vjerovnici ostaju praznih ruku

Nakon prodaje Zdenke - mliječni proizvodi d.o.o., posljednje tvrtke nastale konsolidacijom Zdenke d.d., prema Vladinoj odluci iz kolovoza 2005. nad dioničkim se društvom pokreće stečajni postupak koji bi trebao uskoro uslijediti. Kao što kaže direktor Zdenke d.d. Đuro Mišanović, čeka se okončanje svih pravnih radnja u vezi s prodajom mliječnoga biznisa i potpisivanje ugovora između Hrvatskog fonda za privatizaciju i kupaca - tvrtki Granolio i Cautio.
U stečajnoj će se masi naći nešto nekretnina Zdenke d.d. i novca na računu, čiji je iznos u prvom ovogodišnjem kvartalu bio svega 17 tisuća kuna. Najveći dio imovine Zdenke ovrhom je preuzela država i njime su dokapitalizirana tri novonastala društva s ograničenom odgovornošću. U prvom su isplatnom redu radnici, koji uglavnom nemaju potraživanja. Nakon toga na red dolazi država, koja je 99-postotni vjerovnik i koja će, s obzirom na potraživanja (preuzela je na sebe 700 milijuna kuna), uzeti svu stečajnu masu Zdenke d.d., čiji su gubitak iznad visine kapitala i kratkoročne obveze u prvom kvartalu bili 652 milijuna odnosno 707 milijuna kuna.Sudeći prema razvoju situacije, drugi vjerovnici ne mogu se nadati ničemu jer bez obzira na prodaju tri d.o.o.-a za 76,1 milijun kuna taj novac odlazi u HFP, koji je prodao svoj udio.

Ništa bolje nakon objave stečaja neće proći ni dioničari. Hrvatski fond za privatizaciju o početku i tijeku stečajnog postupka nad Zdenkom d.d. nije mogao dati komentar jer je taj postupak, kažu, na Upravi Zdenke d.d., a u Središnjoj depozitarnoj agenciji kažu da nisu upoznati s Vladinom odlukom o pokretanju stečaja nad Zdenkom d.d. jer to nije u njihovoj poslovnoj domeni. Na pitanje Hanfi zašto nakon donošenja Vladine odluke o razdvajanju Zdenke d.d. na tri d.o.o.-a i nakon tog postupka najavljenog stečaja i likvidacije nije zaustavljeno trgovanje Zdenkom d.d., objašnjavaju da su dionice u kotaciju JDD-a Zagrebačke burze uvrštene u ljeti 2003., nakon što je prije toga Komisija za vrijednosne papire odobrila objavljivanje podataka iz prospekta.

- U prospektu su bili navedeni podaci o poslovanju iz kojih je bilo razvidno da društvo otežano posluje, pa je kao jedan od čimbenika rizika naveden i rizik mogućeg stečaja. Uz to, financijska izvješća Zdenke dostupna su na internetskim stranicama Zagrebačke burze, pa su ulagateljima bili poznati ili bar dostupni podaci o poslovanju - Hanfin je komentar. Dakle, dioničari su mogli znati da od Zdenke d.d. nema kruha, no vjerojatno su očekivali - kako je u Hrvatskoj sve moguće - da će se 'situacija već nekako riješiti' u njihovu korist. No danas, kad je više nego jasno da će Zdenka d.d. otići u stečaj, Hanfa kaže da će se u tom slučaju nakon otvaranja postupka dionice delistirati, a da su sva prava i obveze dioničara regulirani Zakonom o tržištu dionica, odnosno Stečajnim zakonom, o čemu bi dioničari trebali voditi računa.

U petak je trgovina Zdenkom d.d. zbog velikog pada cijene od 23,55 posto bila obustavljena, no trgovanje je nastavljeno, tako da je 10. srpnja protrgovano sa 600 komada dionica po 41 kunu. Zagrebačka burza kaže da će se dionica Zdenke d.d. isključiti kad više ne bude zadovoljavala zahtjeve, odnosno kad se poslije stečajnog postupka ukinu vrijednosni papiri u SDA ili kad vrijednosni papir prijeđe u pojedinačnu namiru. - Dioničari trenutačno mogu svoje dionice prodati ako za njima postoji potražnja. Nakon stečaja njih će se sukladno Stečajnom zakonu svrstati u određeni isplatni red. Hoće li ih se i u kojem iznosu isplatiti, ovisi o stečajnoj masi i tražbinama vjerovnika iz viših isplatnih redova - kaže Ivan Kolar, voditelj Odjela uvrštenja na Zagrebačkoj burzi. Iz svega proizlazi da se dioničari nemaju čemu nadati i da više ne postoji šansa da će biti isplaćeni.