Grčka je spašena, ali upitna stabilnost eura

Grčka će dobiti pomoć od 110 milijardi eura, što bi ju trebalo spasiti od bankrota. Ta pomoć je bila neizbježna, ali za dugoročnu stabilnost eura potreban je bolji krizni menadžment, smatra Christoph Hasselbach. 

Financijska pomoć Grčkoj neće biti potrebna i ona je samo krajnje sredstvo, još donedavno je tvrdila njemačka kancelarka Angela Merkel. Stvarno je čudno kako je brzo došlo do tog slučaja nužde. I Nijemci, a i ostali koji moraju platiti svoj dio, učinit će to teška srca. Logično je da ova pomoć ljude ljuti. Jedna zemlja je godinama živjela iznad svojih mogućnosti. Opetovano je frizirala svoje statistike i već se s krivim brojkama prošvercala u eurozonu. A sada joj se još priskače u pomoć. Gdje su tu poticaji za popravljanje, ne samo Grčkoj da se popravi, nego i drugim potencijalnim kandidatima - Irskoj, Portugalu, Španjolskoj? Ali Europska komisija i članice eurozone očito dugo nisu ni željeli znati istinu o gospodarskoj situaciji i pravim statistikama u Grčkoj.

 I Nijemci su za to vrijeme gomilanja grčkih dugova mogli dobrano izvoziti robu u Grčku. A upravo bi njima moralo biti posebno stalo do sigurnosti eurozone, jer njihov kompletni gospodarski koncept ovisi o tome.  S ovom akcijom spašavanja nije ni blizu sve riješeno. Bez strukturnih reformi u Europskoj uniji, a i izvan nje vrlo brzo će nam sljedeća kriza pokucati na vrata. Zašto se još uvijek nije baš daleko odmaklo s jačom kontrolom financijskih tržišta? Kako to da još uvijek nekoliko rejting-agencija može odlučivati o gospodarstvima cijelih nacija? Zašto porezni platiše spašavaju banke, da bi one i dalje mogle nastaviti svoje špekulacije protiv države? Čini se da i dalje rad lobista u financijskoj branši funkcionira izvrsno. (Deutsche Welle)