Grčka još nije spašena, a brige već zadaje Italija

Ministri financija eurozone u Bruxellesu će razgovarati o spašavanju Grčke i Italije od državnog bankrota. Iako je talijanska vlada prihvatila mjere za stabilizaciju državnih financija, investitori joj očito ne vjeruju, piše Deutsche Welle.

Obzirom na kaotično stanje državnih financija u Grčkoj i Italiji mjere prihvaćene na sastanku predsjednika država i vlada EU-a krajem listopada morale bi biti brzo provedene. To se odnosi kako na mjere štednje u dotičnim zemljama tako i na mjere za sprječavanje mogućeg „širenja požara“ na druge zemlje. Tako je zahtijevala njemačka kancelarka Angela Merkel. Europski povjerenik za gospodarstvo Olli Rehn još jednom je povećao pritisak na Atenu naglasivši da je „Grčka prokockala povjerenje svojih partnera u eurozoni i sama učinila prvi korak prema napuštanju eura“. I njemački ministar financija Wolfgang Schäuble očekuje od Grčke odgovor na načelno pitanje „je li ona spremna i sposobna ostati u eurozoni“.

Jačanje zaštitnih mehanizama
Bez prihvaćanja paketa mjera štednje i reformi u grčkom parlamentu Europska unija neće toj zemlji dostaviti sljedeću ratu pomoći od osam milijardi eura. A bez toga bi Grčka mogla bankrotirati već sredinom prosinca. S nepredvidivim posljedicama za druge članice eurozone. Ministri financija eurozone namjeravaju zato već danas (7.11.) razraditi konkretne planove za slučaj nužde, najavio je predsjednik eurozone, luksemburški premijer Jean-Claude Juncker. „Sve ćemo učiniti kako bismo uspostavili takve zaštitne mehanizme da eurozona ne bude poljuljana“, poručio je Juncker.mTo se odnosi prije svega na optimiranje „zaštitnoga kišobrana“, na mehanizme kojima bi bila pojačana djelotvornost Europskoga fonda za stabilnost eura na preko tisuću milijardi eura. Radi se o nastojanjima da se druge zemlje i privatne investitore jamstvima privuče da sudjeluju u spašavanju prezaduženih članica eurozone. (Deutsche Welle)