'Grčki pacijent' polaže nadu u europske partnere

Dok traju natezanja oko grčkih državnih obveznica, na unutarnjo-političkom planu prijelazni premijer Loukas Papadimos sve više gubi podršku vladajućih stranaka.

Ateni se gotovo nitko ne čudi tome da se pregovori oko grčkih dugova otežu već toliko dugo. Mnogi komentatori ironično primjećuju kako je služenje trikovima „u pokeru“ sastavni dio posla pregovarača ali istodobno prognoziraju kako bi pregovori ipak mogli do sredine, odnosno, kraja veljače biti konačno privedeni kraju. Za to vrijeme, same Grke posebno brinu preporuke pojedinih gospodarskih stručnjaka kako bi za Grčku bilo ipak najbolje da istupi iz eurozone, piše Deutsche Welle.

Thanassis Mavridis, jedan od vodećih grčkih ekonomskih stručnjaka međutim se ne slaže s ovim mišljenjem. Osim toga, kako kaže, istup Grčke iz ove zajednice ne bi bio ni u interesu onih zemalja koje Grčkoj posuđuju novac. U protivnom, kaže Mavridis, europski moćnici ovu ideju već bi proveli u djelo. „Svi oni koji se u inozemstvu ozbiljnije bave problemom „grčkog pacijenta“, ti zasigurno mogu odvagati argumente 'za' i 'protiv' ostanka Grčke u zoni eura. I kad odvažu sigurno dolaze do zaključka kako njezin izlazak iz ove zajednice nikome ne bi bio od koristi“, kaže Mavridis. Usprkos značajnim poteškoćama u provođenju reformi, ovaj stručnjak je siguran da Grčka uz pomoć europskih partnera može prebroditi krizu. No, prema njegovom mišljenju, njoj je potrebna pomoć a ne razni suci.

Ovako kao on, misle u međuvremenu mnogi u Grčkoj; posebno oni koji malo zarađuju i čiji se dohodak od početka izbijanja krize sve više smanjuje. Grčki mediji primjerice navode kako je sumnja u ispravnost odluka donesenih u inozemstvu (prije svega rada "Trojke" - točlane grupe sačinjene od predstavnika Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda koja koordinira financijsku pomoć Grčkoj) opravdana i na mjestu. Mavridis isto tako navodi kako bi bilo bolje da oni koji doista žele pomoći Grčkoj ne bi trebali sve njezine stanovnike paušalno kažnjavati nekim novim porezima, već da bi trebali prisiliti političku klasu na reforme i ukidanje sustava koji njima ide u korist. Naime, kaže on, u osnovi nitko ne može nijekati da je većina problema nastala „u kući“. „Prije nekoliko dana se u Solunu dogodio slijedeći slučaj: otkrivena je jedna grupa privatnih lihvara u kojoj su svoj dio zarađivali i jedan službenik državne porezne službe kao i nekoliko sumnjivih osoba s vezama u političkim krugovima“, kaže Mavridis i dodaje da cijela akcija spašavanja Grčke neće toliko dugo imati smisla sve dok se u potpunosti ne iskorijeni ova duboka korupcija. Europa bi prema njegovom mišljenju pomogla na najbolji način kad bi primjerice napravila pritisak da se otpuste stotine tisuća službenika koji su od 2006. godine dobili status državnih činovnika samo na osnovu svoju političkih veza i poznanstva – znači, bez službenog prijavljivanja i natječaja.

Nezadovoljstvo aktualnim političkim vodstvom odražava se i u razultatima ispitivanja javnog mnijenja: glavne velike stranke leže ispod 30 posto dok istodobno raste popularnost lijevih političkih snaga. Unatoč tomu zakulisne igre političara vladajućih stranaka idu dalje i time ugrožavaju položaj prijelaznog premijera i nekadašnjeg šefa Središnje europske banke Loukasa Papadimosa. Nedavno je prijelazni premijer i zapravo nada nacije da bi se nešto moglo promijeniti, u parlamentu čak pretrpio težak poraz. Jedan zakon koji je trebao regulirati radno vrijeme ljekarni i koji je trebao biti donesen po žurnom postupku odbijen zbog toga jer su vladajući socijalisti, iz taktičkih razloga, odbili dati podršku.

Pritom se radi o jednoj od onih  prijeko potrebnih  zakonskih promjena koje bi trebale dati podstreka grčkom gospodarstvu. Georgos Doukidis, profesor za ekonomiju sa Sveučilišta u Ateni, smatra da su grčkom gospodarstvu hitno potrebne korijenite promjene. "Ono što je nama trenutačno najvažnije je rast proizvodnje i tržišne konkurencije kroz otvaranje tržišta", smatra Doukidis. No, kako nastavlja ovaj ekonomist, trenutni pravni okviri ne pogoduju investicijama te istodobno pospješuju birokraciju i troškove poslovanja. "To se hitno mora promijeniti", kaže Doukidis. (Deutsche Welle)