Guvernerov recept za usporavanje inflacije

U monetarnoj politici HNB će, navodi guverner Rohatinski, braniti tečaj do razine od 7,35 kuna za euro, a  kako bi se suzbila deprecijacijska očekivanja i spriječio rast valutno indeksiranih troškova. Bude li potrebno Središnja će banka to učiniti deviznim intervencijama i povlačenjem kuna iz opticaja

Prije jučerašnjeg sastanka s premijerom, guverner HNB-a Željko Rohatinski pripremio je tekst, odnosno analizu stanja na domaćemu financijskom tržištu i mjere koje bi sve politike trebale učiniti radi smanjenja loših utjecaja zbog inflacije i kamatnih stopa. Naime, dio povećane inflacije anticipiran je u prosincu prošle godine ukidanjem sankcija za prekoračenje dopuštenog rasta plasmana u toj godini (oni su porasli 15,1 posto, umjesto predviđenih 13 posto). Na taj je način u stvari i podignuta osnovica dopuštenog rasta u ovoj godini, a bankama je vraćena prethodno imobilizirana likvidnost. 

HNB će upravljati likvidnošću ponajprije kroz devizne intervencije, a manje operacijama na deviznom tržištu, jer su one znatan izvor likvidnosti banaka za kreditiranje države.  

No guverner bi volio da mjere monetarne politike podrže i mjere u nadležnosti Vlade.Ponajprije treba uvesti strogu kontrolu cijena u javnom sektoru i spremnost na tržišne intervencije kod cijena roba i usluga privatnog sektora. Zatim, nužno je fiksno utvrđivanje plafona rashoda proračuna konsolidirane središnje države približno na razini očekivane prosječne stope inflacije u prošloj godini. Nadalje, kolektivnim pregovorima treba ograničiti rast prosječnih plaća do razine očekivane inflacije. Te kreditne obveze države prema inozemstvu treba refinancirati na stranom tržištu, a ne nastaviti sa supstitucijom inozmenoga duga dugom prema domaćim bankama.

Rohatinski se osvrnuo i na trenutačno stanje u bankarskom sektoru, gdje je vidljivo smanjenje profitabilnosti, ali to nije rezultat smanjene dobiti, nego promjena u strukturi pasive i aktive banaka i povezano je s diferenciranim kretanjem kamatnih stopa.Sve je to pak pod utjecajem mjera monetarne politike kojima se nastoji ograničiti rast plasmana te rast kamatnih stopa u svijetu i preferencije banaka prema dugoročno unosnijim plasmanima.
Pod utjecajem granične obvezne pričuve i povećanih kamatnih stopa u svijetu banke smanjuju svoj inozemni dug supstituirajući ga dokapitalizacijom i domaćim izvorima sredstava kako bi održale snažan rast kreditnog potencijala.
Banke povećavaju kamatne stope na depozite, dok su aktivne kamatne stope, bez obzira na rast, i dalje niže nego u 2004. godini.     

Kombinacija tih dvaju elemenata uzrokuje pad spreada, a doda li se tome i struktura odobrenih kredita, gdje raste broj stambenih kredita a poduzeća se zadužuju izravno u inozemstvu, moguć je i niži povrat na imovinu.
No, sada je situacija takva da kriza u svijetu otežava dostupnost inozemnoga kapitala i ubrzanu inflaciju koja može dovesti do pada realniih kamatnih stopa i realne aprecijacije tečaja. Takvi rizici mogu dovesti do prenošenja krize likvidnosti i izazvati probleme u vezi s refinanciranjem inozemnoga duga i tekućeg financiranja uvoza, s pritiskom na devizne rezerve.

Tada bi HNB poduzeo mjere za kratkoročno ublažavanje tih problema oslobađajući dio imobiliziranih sredstava, smanjenjem stope obvezne pričuve, povratom granične obvezne pričuve i smanjenjem stupnja minimalnog deviznog pokrića. A u slučaju težih poremećaja primjenile bi se interventne mjere iz Zakona o deviznom poslovanju. No za razliku od predviđanja, ubrzana inflacija već se sada kroz realni tečaj i kamate prenosi na funkcioniranje financijskog sustava. Zato treba kombinacijom mjera monetarne, fiskalne i ostalih politika minimizirati djelovanje ubrzane inflacije. (Lidija Kiseljak)