H. Dolenec: U 2008. usporit će se 'učinak bogatstva'
U 2008. očekuje se usporavanje gospodarskog rasta sa sadašnjih oko 6 na otprilike 5 posto zbog usporavanja osobne potrošnje i kreditne aktivnosti, kaže Hrvoje Dolenec, direktor za ekonomska istraživanja u Raiffeisen banci
"Uz to, pad dioničkog tržišta krajem prošle godine usporava pojavu tzv. učinka bogatstva, što znači da financijska imovina stanovništva sporije raste, a i cijene nekretnina sporije rastu. Usporit će se i osobna potrošnja jer neće više biti velikih transfera umirovljenicima, a očekuje se usporavanje rasta kredita stanovništvu. Istovremeno se bilježi i sporiji rast kredita poduzećima te poskupljivanje izvora, odnosno rast kamata u svijetu i Hrvatskoj zbog poteškoća financijskog tržišta u SAD-u te strogih mjera HNB-a", kaže Dolenec. Upozorava kako se u prvoj polovici godine mogu očekivati i veliki pritisci na rast cijena, s obzirom na posljednje trendove u inflaciji, te očekivanja rasta nekih administrativnih, kao i cijena komunalnih usluga.
Stoga se inflacija tada može kretati i oko razine od 5 posto, no u drugom dijelu godine trebala bi se vratiti na oko 3 posto zbog manjih pritisaka na cijene energenata i hrane."To će se osjetiti prije svega na nižem realnom rastu plaća, posredno i na osobnoj potrošnji, a možda će izazvati i veće zahtjeve za kolektivni rast plaća. Inflacija se može prenijeti i na nešto više kamatne stope, ali i na blago smanjenje potražnje za kreditima, iako tu ne treba očekivati velike pomake", kaže Dolenec.Smatra da nema razloga govoriti o prezaduženosti stanovništva, jer se većina građana racionalno ponaša. Dosadašnja kretanja u redovnoj otplati kredita pokazuju da su primanja stanovništva još uvijek dovoljna za otplatu kredita. A stroži uvjeti odobravanja novih kredita i smanjenje ponude kredita trebali bi spriječiti da dođe do prezaduženosti stanovništva.
"Osim toga, najveći dio rasta kredita dolazi zbog rasta stambenih kredita koji su zbog rasta cijena nekretnina bili sve veći, a njihove stope rasta su posljednjih godina bile daleko više od rasta potrošačkih kredita", objašnjava Dolenec. Rast investicija, posebno privatnih, bio bi, kaže, najbolji scenarij za održanje više stope gospodarskog rasta u dužem razdoblju. No, nekoliko čimbenika bi moglo djelovati nepovoljno na rast investicija u ovoj godini. "To su više kamatne stope na svjetskom i domaćem tržištu, usporavanje domaće kreditne aktivnosti koje bi se najviše moglo osjetiti kod malih i srednjih poduzeća koja se uglavnom financiraju kod domaćih banaka, te početak rada nove vlade, što obično donosi male nesigurnosti u poslovnom sektoru pa i privremeno odgađanje većih investicijskih aktivnosti", zaključuje Dolenec. (H)