Halal tržište će 2010. vrijediti 550 milijardi dolara

Nakon dobivanja halal certifikata otvara se tržište s više od 1,8 milijardi stanovnika. Taj certifikat označava proizvode koji ne sadrže sastojke zabranjene muslimanima kao što su svinjetina i alkohol. Propisuje se i način prehrane i klanja životinja.

Piše: Ante Livajić
[email protected]

Gotovo dvadeset hrvatskih tvrtki već je dobilo halal certifikat, a desetak ih je u procesu dobivanja tog certifikata koji omogućuje trgovanje na tržištima islamskih zemalja. Koliko su hrvatske tvrtke ozbiljno shvatile potencijale toga tržišta govore i imena tvrtki koje su već dobile ili su u procesu dobivanja halal certifikata. Među njima su: Podravka, Vindija, Pik Vrbovec... U lipnju ove godine halal certifikat dobila je tvrtka Naše Klasje d.o.o. iz Zagreba, a u siječnju je za svoja 33 proizvoda isti certifikat dobio proizvođač konditorskih proizvoda Kraš koji je već više od 30 godina prisutan na tržištu Saudijske Arabije gdje je tržišni lider s malim pakiranjem napolitanki.

Uskoro će i druge hrvatske tvrtke dobiti halal certifikat, među njima i tvrtka Kalničke vode Bio natura, javljaju iz Agencije za certificiranje halal kvalitete. Te su tvrtke prilagodile svoju proizvodnju uvjetima iz šerijatskih pravila koji propisuju što je halal, odnosno što je muslimanima dopušteno konzumirati. Nadzor nad izdavanjem certifikata provodi Agencija za certificiranje halal kvalitete u Tuzli, čija podružnica u Islamskom mešihatu u Zagrebu izdaje certifikate za Hrvatsku.

Tržište koje najbrže raste 

Nakon dobivanja halal certifikata otvara se tržište s više od 1,8 milijardi stanovnika koje se prostire na pedesetak zemalja. Taj certifikat označava proizvode koji ne sadržavaju sastojke koji su zabranjeni za muslimane kao što su svinjetina i alkohol. Propisuje se i način prehrane i klanja životinja. Cilj halal standarda je praćenje proizvoda od njive do stola. U 2005. godini, procjenjuju stručnjaci, tržište halal hranom vrijedilo je 150 milijardi dolara, a u 2006. 210 milijardi dolara. S obzirom na to da ga stručnjaci proglašavaju najbrže rastućim tržištem na svijetu pretpostavke su da će 2010. godine vrijediti 550 milijardi dolara. Osim tržišta u islamskim zemljama, postoji i veliko tržište u Zapadnoj Europi procijenjeno na pet milijardi eura na godinu. Samo na Francusku otpadaju tri od pet navedenih milijardi eura gdje je jedan od najprodavanijih proizvoda gazirano piće Halal cola - Meca cola što je i dobra poruka hrvatskim proizvođačima hrane. Drugi je važan podatak s tržišta Zapadne Europe da halal proizvode masovno konzumiraju i nemuslimani, u već spomenutoj Francuskoj 40 posto kupaca halal proizvoda nisu muslimani.

Pet posto izvoza

Hrvatske tvrtke dosad nisu ozbiljno radile na tomu da se probiju na tržišta na kojima postoji potražnja za halal proizvodima. U posljednjih je nekoliko godina tek pet posto hrvatskog izvoza otpadalo na muslimanske zemlje, što govori da u tom segmentu ima još mnogo potencijala. Prvi korak u radu s halal certifikatima dogodio se 2006. godine osnivanjem Agencije za certificiranje halal kvalitete u Tuzli, koja djeluje na području svih bivših jugoslavenskih republika. Prva hrvatska tvrtka koja je dobila halal certifikat bila je splitska Stella Croatica a njen su primjer potom slijedile i ostale hrvatske tvrtke. No, uvođenjem halal standarda uvodi se novi način rada i s dobavljačima sirovina jer i sve sirovine moraju imati halal certifikat.