Hanfa podupire osnivanje treće burze

Ako se aktivnost dviju domaćih burzi oko spajanja ne ubrza mi ćemo podruprijeti osnivanje nove burze, rekao je predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol na konferenciji Varaždinske burze koja je počela u Puli

Piše: Lidija Kiseljak
[email protected]

           Ako se aktivnost dviju domaćih burzi oko spajanja ne ubrza mi ćemo podruprijeti osnivanje nove burze, rekao je predsjednik Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga Ante Samodol na konferenciji Varaždinske burze koja je počela u Puli. Naime, prije nekoliko dana dvanaest najvećih trgovaca vrijednosnim papirima održalo je inicijalni sastanak oko osnivanja nove burze, a kako nam je tada najavio voditelj osnovane radne skupine Roberto Motošić, konkretnije pothvate oko osnivanja burze trebala bi biti poznata nakon Skupštine Zagrebačke burze sljedeći mjesec.

Na konferenciji Samodol im je dao popunu potporu da u roku trideset dana konkretiziraju rad i što prije profunkcioniraju, ako se spajanje dviju burzi ne ostvari, jer domaćem je tržištu dosta amaterizma i egoizma. Vjerojatno je pri tom mislio na dugogodišnje isticanje interesa vodstva burzi, a ne njihovih članica, brokera, koji su burze osnovali. Inicijativa o osnivanju nove burze pokazuje snagu domaćeg tržišta kapitala, koji više ne želi trpjeti nečije interese, ali i želju za većim razvojem zbog najavljenog trgovanja derivatima na novoj trećoj burzi, zaključio je Samodol.

Hanfa najavljuje još neke novine, primjerice, mogućnost prekršajnog i kaznenog postupka protiv novinara koji u svom interesu iznose krive informacije vezane za tržište kapitala. Odnosno one novinare koji obavljaju 'prikriveno reklamiranje'. Inače, pokazatelj strožeg kontrolora na tržištu kapitala Hanfa već pokazuje. Samodol je obavijestio da su iz Savjeta Hanfe 'izbacili' Ivana Tadina iz Hita vrijedosnice, zbog trgovanja te borkerske kuće povlaštenim dionicama Croatia osiguranja. Odluku o oduzimanju licence Hita vrijednosnicama i na koje vrijeme Hanfa će donijeti sljedeći tjedan.

Predstavnici Vlade zaobišli su  konferenciju Varaždinske burze  iako se velik dio problema i riješenja za tržište kapitala počinje upravo od njih. Naime, prošle godine na konferenciji Zagrebačke burze, odazvao se sam vrh vlasti, od  premijera Sanadera i njegovih suradnika čije su odluke važne za razvoj tržišta kapitala. No tada je i Vlada imala sigurnu najavu koja je oraspoložila sve sudionike tržišta – uvrštenje Ininih dionica na burzu. Sada je to već stara vijest, a nova koja bi primjerice definirala kojim će putem dionice biti ponuđene građanima, a kada uvrštene na burzu još nije poznato.

Naime, najveći interes za dionicom Ine imaju mirovinski fondovi, jer je njima na burzi omogućeno samo ulaganje u dionice iz prve kotacije. A za sada im je nepoznato hoće li možda ostati uskraćeni za te dionice, ako se one budu prvotno nudile preko šaltera banaka građanima, a tek tada njima uvrštenjem na burzu. Hanfa to još nije definirala, rekao je Samodol. 
Državni tajnik ministarstva financija Ante Žigman potvrdio je da dionice HT-a neće na burzu, nego je već ranijim ugovorom dogovorena prodaja strateškom partneru. No, potvrdio je da je država prepoznala ulogu tržišta kapitala i obećao da se za primjerice Croatia osiguranje planira uvrštenje dionica na burzu. Domaći investitori opet repliciraju kako je i Ina već prekasno uvrštena, jer oni, u prvome redu mirovinski fondovi, novac moraju negdje uložiti, a okvir ulaganja im je ograničen. A u tom okviru su dionice iz prve kotacije, kojih gotovo nema.

Usto, Ivo Šulenta iz Hanfe, kaže da  premalo uvrštenje dionica na burzu nije niti moglo razviti ulagački mentalitet. I to je jedini razlog, a ne samo iščekivanje ulaska naše zemlje u EU. Jer primjerice iskustva pokazuju da je Mađarska svojevremno uvrštenjem OTP banke ili MOL-a privukla ulagače i razvila tržište. No istodobno i ulazak u EU je razlog većeg interesa ulagača, pa primjerice primjer Slovenije pokazuje da su tada počeli ulagati i sigurniji fondovi, a ne samo rizični – venture fondovi.