HBOR-u 250 milijuna eura Europske investicijske banke

Kako bi se što bezbolnije prebrodilo vrijeme krize i financijski pomoglo najugroženijim poduzećima, a to su uglavnom mala i srednja, Europska je investicijska banka hrvatskoj razvojnoj banci, HBOR-u, odobrila dva kredita.

250 milijuna eura namijenjeno je malim i srednjim poduzećima, infrastrukturnim projektima u javnom sektoru i srednje kapitaliziranim poduzećima. Dodnih 34 milijuna eura zajam je za financiranje izgradnje proizvodnog pogona Dina Petrokemije. Ugovor o oba kredita potpisali su Anton Kovačev, predsjednik Uprave HBOR-a i potpredsjednik Europske investicijske banke Matthias Kollatz-Ahnen. Iako su domaće poslovne banke HBOR-u otpustile dvije milijarde kuna kako bi mogao kreditirati poduzeća prema modelu A, HBOR kontinuirano pribavlja povoljna financijska sredstava od posebnih financijskih ustanova kao što je EIB. - Povećanjem dostupnosti kreditnih sredstava uz povoljne kamatne stope HBOR izravno utječe na jačanje gospodarskog položaja malih i srednjih poduzetnika za čije je potrebe u 2009. godini odobrio 3 milijarde kuna - ustvrdio je Kovačev.

Suradnja dviju banaka datira još iz 2001. godine kada je potpisan Globalni zajam I, a nastavljena je 2007. godine kada je potpisan prvi dio Globalnog zajma II za financiranje malih i srednjh poduzeća, infrastrukture, turizma i industrije u iznosu od 40 milijuna eura.  U 2008. godini drugim dijelom tog zajma (60 milijuna eura) isfinancirano je 106 projekata. - Novi investicijski ciklusi koji će se financirati sredstvima iz danas potpisanih ugovora zasigurno će doprinijeti bržem oporavku hrvatskog gospodarstva - nada se Kovačev. Inače, ta je banka u nepunom desetljeću koliko ulaže u Hrvatsku, u različite  projekte investirala 1,9 milijardi eura. Početkom desetljeća EIB se, logično, orijentirao gradnji i sanaciji naše infrastrukture, posebno prometne za što je  utrošeno 64 posto ukupnih sredstava koje je EIB odobrio Hrvatskoj. Iznos zajmova te banke lani je, upravo zbog saniranja posljednica krize, u Hrvatsku uložio rekordan iznos - 416 milijuna eura, dva i pol puta više nego 2008.godine. (Gordana Gelenčer)