HEP se priprema za razgradnju nuklearke

Međudržavnim ugovorom o NE Krško Hrvatska i Slovenija obvezale su se zbrinuti polovicu otpada, i to najkasnije do 2025. godine. HEP je u tom smislu već počeo izdvajati sredstva na poseban račun, na kojemu je do početka ovog mjeseca prikupljeno 100 milijuna kuna za buduću razgradnju elektrane, ali i za gradnju odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog otpada

   Činjenca da je NE Krško u proteklih 25 godina radio bez ikakvih događaja koji bi doveli u pitanje sigurnost elektrane, njegov utjecaj na okoliš i stanovništvo sigurno bi trebao biti važan argument bude li se razmatrala mogućnost gradnje novih nuklearnih eletrana u ovom dijelu Europe - objavio je Radomir Milišić glasnogovornik HEP-a u povodu obilježavanja 25. godišnjice NE Krško.

Godišnjica rada NE Krško odnosi se na listopad 1981., kad je  generator NE Krško prvi put tehnički sinhroniziran na mrežu i nuklearka je počela slati prve kilovatsate u elektroenergetski sustav. Komercijalni pogon počeo je s radom u siječnju 1983. godine i od tada se računa  40-godišnji životni vijek elektrane - do 2023. godine.

Slovenija je već, u svom lobiranju za novi blok nuklearke, počela koristiti pozitivna iskustva dosadašnjeg rada NE Krško, a činjenica da su Sjedinjene Američke Države s više od 20 narudžbi za nove reaktore iz temelja promijenile svoju politiku prema nuklearnoj energiji daje naslutiti da bi se taj trend u budućnosti mogao prenijeti i na Europu. Slovenija ima suvereno pravo sama graditi novu nuklearnu elektranu na svom teritoriju, a ako HEP-u odluči ponuditi određeni udjel u toj investiciji, ta će se ponuda sigurno ozbiljno razmatrati - izjavljuju u HEP-u.

Međudržavnim ugovorom o NE Krško obje zemlje obvezale su se zbrinuti polovicu otpada, i to najkasnije do 2025. godine. HEP je u tom smislu već počeo izdvajati sredstva na poseban račun, na kojemu je do početka ovog mjeseca prikupljeno 100 milijuna kuna za buduću razgradnju elektrane, ali i za gradnju odlagališta nisko i srednjeradioaktivnog otpada. Razumno i ekonomski najprihvatljivije bi bilo napraviti jedno zajedničko odlagalište, ali zasad o toj temi još nije bilo službene rasprave.

S obzirom na to da je Slovenija započela s intenzivnim pripremama za gradnju vlastitog odlagališta, vjerojatno negdje na području Općine Krško, očekujemo da će se u skoro vrijeme međudržavno povjerenstvo, na čijem su čelu ministri gospodarstva Branko Vukelić i Andrej Vizjak, dotaknuti i te teme.     (Sandra Pocrnić Mlakar)