Hitrorez u roku zaprimio čak 4.536 prigovora na sumnjive propise iz svih 67 državn ih institucija

Vedran Antoljak: - Sve prigovore pustit ćemo na internet kad usporedimo podatke na papiru s elektroničkima

Zbog mogućih preklapanja, Antoljak procjenjuje da će broj propisa za preispitivanje biti oko 5 posto manji od broja prigovora, a na biznis se odnosi oko 2000 propisa

Piše: Dragana Radusinović
[email protected]

U Vladi skoro nisu povjerovali da imamo 100 posto učinka - kaže Vedran Antoljak, šef jedinice za Hitrorez, nakon što je premijeru Sanaderu u utorak podnio izvješće o tijeku reforme. Svih 67 institucija, među kojima su ministarstva, agencije i regulatorna tijela, u roku su, koji je istekao 1. prosinca, predali ‘sumnjive propise’ iz svoje domene i svoje prigovore na njih. To znači da je prva faza reforme, inventura propisa, uspješno završena.

- Zaprimili smo ukupno 4.536 prigovora. Prva procjena kaže da je riječ otprilike o toliko propisa koje treba preispitati. Zbog mogućih preklapanja, procjenjujemo da je broj propisa za preispitivanje oko 5 posto manji od broja prigovora - objašnjava Antoljak.
Prema prvim informacijama iz Hitroreza, koji sada ulazi u novu fazu, od ukupnog broja prijavljenih propisa njih oko dvije tisuće odnose se na gospodarstvo, a ostalo su propisi koji muče građane ali ne odnose se direktno na poslovanje. Hitrorezu su primarni gospodarstveni propisi.

Vlastita uredba zrela za rezanje
Da se ta reforma provodi u Hrvatskoj dokazuje i jedna uredba koja se prepriječila objavi zaprimljenih prigovora na internetskoj stranici Hitroreza. No, samo ju je odgodila na otprilike tjedan dana. Riječ je o Uredbi o uredskom poslovanju. Antoljak tumači da je spomenutom uredbom određeno da pravnu valjanost imaju samo prigovori predani na papiru i urudžbirani, a ne i oni predani u elektroničkom obliku.

- Od svih institucija dobili smo prigovore u elektroničkom obliku, ali prije njihova puštanja na internet moramo svaki elektronički prigovor usporediti s onim na papiru kako bismo bili 100 posto sigurni da su podaci istovjetni, jer zbog spomenute uredbe na internetu ne možemo objaviti ništa za što nemamo papirnati dokaz - objašnjava Antoljak i dodaje da ta uredba nije predmet Hitrorezova razmatranja. Ipak, kaže da će negdje uvrstiti, barem usmeno, naputak da se s njome nešto pokuša učiniti.

U međuvremenu, dok su prigovori institucija pristizali, imenovano je Poslovno-savjetodavno vijeće Hitroreza, sačinjeno mahom od čelnih ljudi hrvatskog biznisa koji predstavljaju pet interesnih udruženja - Hrvatsku gospodarsku komoru, Hrvatsku obrtničku komoru, Hrvatsku udrugu poslodavaca, Nacionalno vijeće za konkurentnost (NVK) i Hrvatske izvoznike (HIZ). ‘Tražili ste, dobili ste’ izreka je kojom bi se mogao opisati angažman koji Hitrorez traži od Nadana Vidoševića, Stjepana Šafrana, Emila Tedeschija, Darka Marinca i Darinka Bage. Oni moraju, svaki iz svojeg resora, imenovati po pet predstavnika koji će biti raspoređeni u sedam radnih grupa, prema sedam prioriteta kojima će se posebno baviti. Njihov je rok za izvršenje zadatka Hitroreza 1. travnja, do kada moraju mišljenja i prijedloge za promjenu propisa koje su dužni prikupiti od svojeg članstva predati Antoljaku.

Priprema dvaju važnih zakona
- Oni, odnosno njihovi timovi, trebaju također sudjelovati u preispitivanju propisa i predlagati rješenja - kaže Antoljak.
Angažman strukovnih udruga i interesnih udruženja za uspjeh Hitroreza možda je i presudan, jer biznisu u ovom slučaju nitko ne može pomoći koliko si on može pomoći sam, a priliku je dobio.
Jedinica za Hitrorez u svojem mandatu koji traje do 1. srpnja 2007. godine priprema izradu i dva za budućnost važna zakona. Riječ je o prijedlogu zakona za obveznu analizu učinaka primjene propisa, takozvanog RIA (Regulatory impact assesment) zakona, koji se izrađuje u suradnji s odjelom za zakonodavstvo Ministarstva pravosuđa. Drugi zakon izrađuje se u suradnji sa Središnjim državnim uredom za e-Hrvatsku, a odnosi se na elektronički registar propisa.

- Izradit ćemo zakon kao pravni temelj za osnivanje elektroničkog registra propisa koji će na kraju biti i rezultat projekta Hitrorez.
Antoljak je, kaže, zadovoljan tijekom reforme. Njegovo je izlaganje rezultata premijeru Sanaderu, otkriva, trajalo 15 minuta.

- Nemam što govoriti dulje od 15 minuta, a sastanci ne smiju trajati dulje od pola sata. U Hitrorezu imamo pravilo da jedan zaposlenik svaki dan na kolegiju mora predložiti inovaciju koja će ubrzati ili pojednostavniti naš posao ili mu pak podići kvalitetu - kaže Antoljak.

Od 67 institucija koje su predale prigovore na propise, šef jedinice za Hitrorez pohvalio je rad njih pet: REGOS-a, Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije, Hrvatskog fonda za privatizaciju, Državnoga hidrometerološkog zavoda i Ministarstva unutarnjih poslova, jer su zadane zadatke prvi izvršili.