HNB ne može održati stabilnost bez pomoći Vlade

Ako bi HNB sâm morao snositi napor stabilnosti cijena u interesu bi mu bilo daljnje zaoštravanje monetarne politike kako bi rezultirajućom aprecijacijom eliminirao uglavnom uvoznu inflaciju. Međutim, posljedica bi bilo usporavanje rasta, što mu nije zakonski cilj

Razgovarala: Sandra Babić
[email protected]

O snazi američkoga gospodarstva dovoljno govori podatak da ono čini čak 30 posto globalnog bruto društvenog proizvoda. Tim je riječima Ante Babić, osnivač tvrtke Sigma consulting i potpredsjednik udruge Hrvatski izvoznici, opisao razmjere krize koja je u ovoj godini zatekla globalno, pa tako i domaće gospodarstvo. Kako bi tvrtke u što manjoj mjeri na vlastitom poslovanju osjetile posljedice neugodnih kretanja, jasno je da bi nadležna tijela trebala poduzeti neke mjere. O kojim je potezima riječ i koja bi ih tijela trebala provoditi razgovarali smo s Antom Babićem.

• Na koji se način gospodarska kriza u SAD-u preslikala na domaće tržište?

- Slabljenje dolara osobito prema euru uzrokovano financijskom krizom u SAD-u povećalo je cijene burzovnih roba poput nafte koje na svjetskim burzama kotiraju u dolarima, što je uzrokovalo uvoznu inflaciju u većini zemalja svijeta pa tako i u Hrvatskoj. Konsolidiranje gubitaka financijskog sustava i velikih banaka SAD-a iziskuje ponovnu procjenu financijskih pozicija tih banaka diljem svijeta, odnosno do porasta troškova financiranja u svijetu.

• Kakva su očekivanja kad je riječ o kretanju cijene kapitala i potrošačkih cijena do kraja ove godine?

- Cijena kapitala blago raste u Hrvatskoj, a to će i nastaviti uslijed porasta cijene kapitala u Europi, zbog toga što je Europska središnja banka usredotočena na stabilnost cijena (za razliku od Središnje banke SAD-a, koja bilježi i gospodarski rast). Cijene će nastaviti rasti prema kraju godine, ali usporeno, jer je zaustavljeno i preokrenuto slabljenje dolara, a time i rast cijene sirovina u svijetu.

• Kakva je pozicija Hrvatske u odnosu na zemlje u okruženju? Spominjali ste da je u nekim zemljama u regiji američka gospodarska kriza snažnije utjecala na stopu inflacije. Kako to?

- Hrvatska narodna banka je zbog drugih razloga slijedila politiku sporijeg rasta novca, što je potaknulo aprecijacijske tendencije kune i smanjilo utjecaj uvozne inflacije. Inflacije Slovenije i Mađarske nešto su više (šest do 10 posto), dok je inflacija viša od 10 posto u zemljama Jugoistočne Europe poput Srbije.

• Koliko vremena treba proći da se saniraju štete koje je prouzročila američka gospodarska kriza?

- Zbog intervencija američke Središnje banke cijela privreda SAD-a neće ući u recesiju, a dobar dio privrede (osim građevinarstva, nekretnina i financija) počinje se oporavljati. Potpuna sanacija u financijskom sektoru mogla bi potrajati do sljedeće godine.

• Tko može snažnije utjecati na makroekonomsku stabilnost, Vlada ili HNB?

- HNB je dosad to dobro radio, ali mu u situaciji porasta inflacije i neizvjesnosti treba podrška Vlade. Naime, ako bi HNB morao sam snositi napore stabilnosti cijena, prema zakonskim obvezama, u interesu bi mu bilo daljnje zaoštravanje monetarne politike kako bi rezultirajućom aprecijacijom eliminirao uglavnom uvoznu inflaciju. Međutim, posljedica bi bio sporiji rast, što nije zakonski cilj HNB-a. Ako se pak Vlada (Ministarstvo financija) pridruži naporima ublažavanja tih negativnih kretanja (primjerice, prilagodbom plivajućih trošarina), HNB ne bi morao dalje zaoštravati monetarnu politiku i posljedice po BDP bi bile blaže. U svakom slučaju bila bi nužna koordinacija svih dijelova vlasti koje utječu na ekonomsku politiku (HNB i Vlada).

• Koje bi konkretne mjere utjecale na povećanje izvoza?

- Financiranje izvoza olakšano je putem HBOR-ovih programa, a i dobar dio poticaja Ministarstva gospodarstva (za klastere, za nove izvozne proizvode ...) imaju fokus na izvoz. Međutim, neki od glavnih problema koji ostaju jesu podizanje razine kvalitete (certificiranje standarda kvalitete poput ISO ili CE normi), veća uporaba međunarodnog marketinga, brandinga i takozvani ‘soft skills’ (upravljanja, HR i ostalih znanja) koji se samo djelomično provlače kroz programe HAMAG-a za mala i srednja poduzeća – to bi trebalo prilagoditi izvoznicima (malim, srednjim i velikim). HNB bi mogao u svoje pravilnike o razvrstavanju plasmana (pri ograničavanju rasta plasmana banaka) izdvojiti kredite za izvozne poslove.

• Vjerujete li da bi novi Zakon o minimalnoj plaći mogao pozitivno utjecati na povećanje izvoza?

- Hrvatska je zemlja sa skupim radom i svoju konkurentnost i strategiju povećanja izvoza nikako ne može temeljiti na troškovima rada, nego na visokoj dodanoj vrijednosti. Minimalna nadnica stoga ima sporadične efekte na izvoz.

• Koje su djelatnosti, i u tvrtkama izvoznicama, najosjetljivije na globalnu nestabilnost?

- One koje imaju nisku dodanu vrijednost i kojima je prodaja dogovorena u dolarima. Zato je potrebno prijeći na proizvode i usluge koji se temelje na znanju, kao i na proizvode s višom dodanom vrijednošću, jer one imaju više prostora za prilagodbu vanjskim šokovima poput cijene nafte i sirovina.

• U kojim je djelatnostima u prošloj i ovoj godini rastao izvoz?

- U poljoprivrednim proizvodima te proizvodima sa srednjom i višom dodanom vrijednosšću (od kemije i farmaceutike do električnih strojeva), a u uslugama turizam, financijske usluge, ostale poslovne usluge i IT.