HNB: Od ukupnog iznosa kredita građevinarstvu 40 posto HAC-u i HC-u

Kako bi zaustavili sve češće špekulacije i ekonomista i medija o tome koliko su domaće banke izložene građevinskom sektoru čiji se balon opasno počeo ispuhavati (te shodno tome koliko su im ugrožene bilance u kojima zasad tih loših kredita nema, što znači da nema niti adekvatnih rezerviranja za potecijalne gubitke), HNB je odlučio reagirati objavom službenih podataka.

U njihovom priopćenju stoji kako se u novinskim napisima navodi cijeli niz netočnih podataka vezanih uz izloženost banaka prema djelatnostima građevinarstva i poslovanja nekretninama te razinu loših kredita kod tih dviju djelatnosti, pa se zaključuje da HNB 'ne radi svoj posao kako treba' i da nadzor banaka 'očito ne funkcionira najbolje. U tim se napisima, kako piše u priopćenju, navodi da su banke krajem 2009. u građevinski sektor ukupno uložile oko 30 milijardi kuna, a u sektor upravljanja nekretninama još petnaestak milijardi kuna, zatim se navodi da je od ukupnog iznosa kredita odobrenih svim poduzećima na sektore graditeljstva i upravljanja nekretninama bila uložena jedna trećina te da je od stotinu kredita izdanih u ta dva sektora samo jedan bio rizičan, dakle da je udjel loših kredita iznosio svega 1 posto. U svome priopćenju HNB pojašnjava da su 2009. HNB-u, a time i javnosti, dostupni bili isključivo podaci o ukupnoj izloženosti banaka kreditnom riziku razvrstani po djelatnostima.

Dakle, riječ je o ukupnom iznosu plasmana i izvanbilančnih obveza koje su banke prema tada važećim propisima o klasifikaciji bile dužne raspoređivati u rizične skupine, a krediti su činili jedan dio te izloženosti. Na kraju 2009. ukupni plasmani i izvanbilančne obveze banaka prema djelatnosti građevinarstva iznosili su 30,6 milijardi kuna, a plasmani i izvanbilančne obveze prema djelatnosti poslovanja nekretninama, iznajmljivanja i poslovnih usluga iznosili su 18,9 milijardi kuna. Udio B (djelomično nadoknadivi) i C (potpuno nenadoknadivi) klasificiranih plasmana i izvanbilančnih obveza banaka u ukupnim plasmanima i izvanbilančnim obvezama tim dvjema djelatnostima iznosio je tada 8,6 posto. 

Od 31. ožujka 2010. godine raspored izloženosti po djelatnostima obavlja se u skladu s Nacionalnom klasifikacijom djelatnosti 2007., a raspored se vrši u HNB-u temeljem podataka iz matičnih brojeva koje kreditne institucije dostavljaju u skladu s Uputom za statističko i bonitetno izvješćivanje. Kažu kako je HNB u svojoj redovitoj publikaciji, Biltenu o bankama (broj 21), objavio podatke o rasporedu ukupnih te B i C kredita po djelatnostima sa stanjem na dan 30. lipnja 2010. Od ukupnih kredita banaka, krediti građevinskoj djelatnosti činili su 9,9 posto, a poslovanju nekretninama 2,1 posto što je ukupno 11,9 posto ukupnih kredita banaka, a udio B i C kredita kod te dvije djelatnosti zajedno je iznosio 11,1 posto.  Iz privremenih podataka (prije revizije) za cijelu 2010. godinu koje su banke dostavile u HNB vidljivo je povećanje kredita djelatnostima građevinarstva i poslovanja s nekretninama u drugom dijelu 2010., a također je vidljivo snažno pogoršanje kvalitete toga dijela kreditnog portfelja. Na kraju 2010. krediti građevinskoj djelatnosti i poslovanju nekretninama činili su 12,5 posto ukupnih kredita banaka, a udio B i C klasificiranih kredita iznosio je 16,1 posto.

No u priopćenju HNB posebno naglašava da su od ukupnog iznosa kredita građevinarstvu na kraju 2010. gotovo 40 posto činili krediti Hrvatskim cestama i Hrvatskim autocestama. Kako su krediti tim poduzećima osigurani državnim garancijama, cjelokupan iznos kredita HAC-u i HC-u banke su klasificirale u rizičnu skupinu A, dakle ocijenile su ih kao nerizične i potpuno nadoknadive. Krediti preostalim poduzećima iz djelatnosti građevinarstva, kada se izostave krediti državnim tvrtkama, iznosili su 16,8 milijardi kuna ili 6,1 posto ukupnih kredita banaka. Od tog je iznosa 4,6 milijardi kuna bilo klasificirano u rizične skupine B i C što znači da je udjel loših kredita iznosio visokih 27,4 posto. 

Snažan rast B i C klasificiranih kredita djelatnostima građevinarstva i poslovanja nekretninama za posljedicu je imao rast ispravaka vrijednosti, koji su u razdoblju od 31. ožujka pa do kraja 2010. godine, porasli čak 85,1 posto. Prosječan gubitak po B i C klasificiranom kreditu tim djelatnostima banke su na kraju 2010. utvrdile u visini od 27,6 posto. Kada se iz podataka o računu dobiti i gubitka banaka isključe podaci za jednu banku koja je u 2009. ostvarila znatne gubitke, a u 2010. je iskazala dobit, dobit banaka prije oporezivanja smanjena je u 2010. za 4,1 posto.

U uvjetima slabljenja poslovnih rezultata od posebne je važnosti jamstvena funkcija kapitala odnosno njegova raspoloživost za pokrivanje povećanih rizika poslovanja. U 2010. stopa adekvatnosti jamstvenog kapitala banaka i nadalje je zadržana na visokim razinama. Ona je na kraju godine iznosila 18,4 posto što je osjetno više od zakonski propisanog minimuma od 12 posto, stoji u priopćenju HNB-a.  (G.G.)