HNB prognozira rast BDP-a od samo 1 posto

Najnovija je prognoza rasta BDP-a u 2009.godini dvostruko lošija od prethodne koju je dao HNB - samo 1 posto. I to, kako kaže guverner Rohatinski, zbog svojevrsnog 'kopernikanskog' obrata u ekonomiji.

- Desetak smo godina živjeli u uvjetima priljeva kapitala, zbog njegove dostupnosti i niske cijene, a HNB je taj priljev morao ograničavati. Sad se situacija bitno mijenja, kapitala ima manje, sve je skuplji i manje teži izvozu. Problem je kako zadržati postojeću razinu - kaže guverner. Većina se problema, tvrdi, krije u domaćim razlozima. I kod kuće smo imali napuhani balon na tržištu kapitala, a njegovo je puknuće potvrdilo kako financijski inženjering i visoke stope prinosa ne mogu biti trajan izvor potrošnje i ekonomskog razvoja. Problem je i to što se vlast pokazala potpuno pasivnom u odnosu na inflaciju. Iako će iduće godine, procjenjuje guverner, pasti na 3,5 posto (u 2008.prosječna je godišnja inflacija 6,2 posto) već ove godine nije bilo realnog rasta raspoloživog dohotka, koji je još lani iznosio 7 posto. Zbog usporavanja potrošnje, među ostalim i stanovništva, usporio je i rast BDP-a, s prošlogodišnjih 5,6 na ovogodišnjih 2,5 posto. Istodobno, pogoršali su se i odnosi s inozemstvom. Deficit na tekućem računu platne bilance s lanjskih 9 posto porast će na 11 posto ove godine, a udjel inozemnog duga u BDP-u s 89 na čak 93 posto.

Nema alternative štednji

Inozemna će zbivanja dodatno opteretiti hrvatsku ekonomiju i to ponajprije zbog recesije u najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima u eurozoni gdje će ekonomska aktivnost pasti čak 2,5 posto, a nezaposlenost se povećati na 9 posto. Porast cijene kapitala i njegova manja dostupnost stvorit će probleme financiranja i refinanciranja naših kreditnih obveza i tekućeg financiranja uvoza, kaže Rohatinski.
On kaže kako će se dostupnost i mogućnost zaduživanja u inozemstvu smanjiti čak 20 posto. Ove smo godine u inozemstvu podignuli 12 milijardi eura kredita, a iduće godine to bi, uz optimistične procjene, bilo oko 10 milijardi. Ili, kada se odbiju otplate glavnice i kamata koje nam stižu na naplatu, neto inozemno financiranje iduće će se godine smanjiti s 4 na samo 1 milijardu eura. 

Iduće godine ne možemo očekivati niti prihode od privatizacije, pa bi se na kapitalnom računu platne bilance moglo naći samo 1,5 milijardi eura, dakle dvostruko manje nego ove godine. U takvim uvjetima neće biti prostora za financiranje uvoza (guverner procjenjuje kako će se smanjiti oko 5 posto), a ako će stagnirati i izvoz, onda bi i deficit tekućeg računa platne bilance trebalo s 4,5 milijarde eura smanjiti na 3 milijarde. Uz takva ograničenja nema alternative štednji, kategoričan je guverner. Kako je jedan od najvećih problema dostatnost kapitala za financiranje poduzeća, guverner misli kako banke neće imati problema refinancirati se kod svojih majki u inozemstvu te da neće iznositi dobit niti višak kapitala koji sada imaju. HNB je već smanjio stopu obvezne pričuve i stopu pokrića minimalno potrebnih deviznih potraživanja (sa 28,5 na 25,5 posto) a održavat će i dalje repo poslove na razinama dostatnim za stabiliziranje kamata na tržištu novca, a ako treba i dodatno će još smanjiti stopu obvezne pričuve. Kako sada stvari stoje, s obzirom na domaću štednju i raspoloživi dohodak, ukupni bi krediti iduće godine mogli porasti oko 30 milijardi kuna, od čega bi državi trebalo 5 milijardi.

Stabilan tečaj prije svega

No, da bi se zadržala kvaliteta aktive banaka i njihova solventnost HNB će ostaviti na snazi sve sadašnje prudencijalne mjere (adekvatnost kapitala od 12 posto, pondere svih rizika i ograničenje plasmana od 12 posto).
Rohatinski očekuje kako će neto inozemno zaduženje iduće godine iznositi samo 1 milijardu eura (ove je godine to 3 milijarde). Ukupni će krediti porasti oko 8 posto, što je dvostruko sporije nego ove godine. No i to je, tvrdi, dovoljno da uz inflaciju od 3,5 posto i stablan tečaj, za odvijanje ekonomske aktivnosti i s malim rastom. Bude li se situacija u inozemstvu zaoštrila HNB je spreman na još aktivniju ulogu stvaranja domaće likvidnosti. Rohatinski kaže da bi mogla porasti granica kreditiranja, no to ne znači i labavljenje kriterija za dodjelu kredita. Pretpostavke su za to niska inflacija i stabilan tečaj (na razinama od 7,25 do 7,35 kuna za euro). No, budu li se događale oscilacije s tečajem koje nemaju veze s fundamentima, kave su se događale ove godine (banke su zarađivale na razlici tečaja) tada će HNB braniti stabilnost tečaja svim raspoloživim sredstvima - ne samo deviznim rezervama nego i upravljanjem kunskom likvidnošću. Mora li birati izmešu dva zla, guverner (bankama) poručuje kako će odabrati uskraćivanje potpore realnom sektoru!  (Gordana Gelenčer)