HNB širi nadzor na nove institucije

Od 104 ŠKZ-a koliko ih je djelovalo u trenutku donošenja Zakona o kreditnim unijama i izmijenjenog Zakona o bankama, čak njih 56 donijelo je odluku o likvidaciji, ali ni taj broj nije konačan

Piše: Lidija Kiseljak

Do kraja prošle godine štedno-kreditne zadruge koje su htjele nastaviti poslovanje kao kreditne unije trebale su HNB-u podnijeti zahtjev o preoblikovanju, dok su one koje su htjele biti formirane kao štedne banke to trebale učiniti do početka ožujka

56 ŠKZ-ova u likvidaciju

Zakon o ukidanju ŠKZ-ova i njihovom preoblikovanju stupio je na snagu još prošle godine. U trenutku donošenja zakona poslovale su 104 zadruge. Njih 37 donijelo je odluku o usklađenju sa Zakonom o kreditnim unijama, ali svega ih je 18 podnijelo zahtjev HNB-u do kraja prošle godine za odobrenje za rad kao kreditna unija. Sedamnaest ŠKZ-ova dostavilo je naknadno odluku skupštine o pokretanju postupka likvidacije, dok dva nisu dostavila nikakvu dokumentaciju, kažu u HNB-u.

Nadalje, skupštine 43 štedno-kreditne zadruge donijele su odluku o preoblikovanju u štednu banku, ali do kraja veljače zahtjev je podnijela 21. Četiri ŠKZ-a koja su imala namjeru preoblikovanja u štednu banku pripojena su jednom, dok je njih 15 donijelo odluku o pokretanju likvidacije. Tri zadruge nisu podnijele nikakve zahtjeve.
Već ranijom odlukom 24 zadruge odlučile su se na likvidaciju, a pribroje li se tome i noviji zahtjevi, u likvidaciji završava više od pola onih koje su djelovale u trenutku donošenja zakona o njihovu preoblikovanju.

Već ranije je iz Ministarstva financija poručeno da opasnosti iz ŠKZ-ova u likvidaciji ne bi trebalo biti. Jer oni će i nadalje naplaćivati potraživanja prema izdanim kreditima te rješavati obveze na osnovi ugovora o depozitima. Ako bi i postali nelikvidni, tada bi se obveze namirivale iz pričuva ili čak iz stečajne mase. No, takav rizik nije bio vidljiv, rečeno je nedavno u Ministarstvu. Inače, Ministarstvo financija je i vodilo brigu o ŠKZ-ovima, dok sada brigu o kreditnim unijama i štednim bankama preuzima HNB. Ukidanjem zadruga željelo se stati na kraj lihvarenju i traumama ljudi koji su ostali bez ušteđevine u nekoj od zadruga. Teškoće su dodatno bile izražene zato jer novac u ŠKZ-u nije bio osiguran, poput onog u bankama.

Kraj lihvarenju

Štedne banke imat će uži obujam poslova od poslovnih banaka, pa će tako moći primati depozite, odobravati kredite i pružati usluge platnog prometa. A neće moći, primjerice, obavljati brokerske poslove, faktoring i sl. Temeljni kapital im je osam milijuna kuna. Svrha im je prije svega omogućiti lakši i brži pristup financijskim uslugama, uglavnom malim i srednjim poduzetnicima, koji čine najveći dio domaćega gospodarstva.

Kreditne unije su institucije u čijem poslovanju sudjeluju svi članovi unije prema načelu uzajamne pomoći. One će primati novčane depozite članova, odobravati im kredite u kunama, za njih obavljati mjenjačke poslove, dodjeljivati novčanu pomoć i davati im jamstva. Kreditnu uniju može osnovati 50 ili više osoba s temeljnim kapitalom od najmanje pola milijuna kuna, a što je ujedno i ukupni iznos članskih udjela. Najviši iznos udjela pojedinog člana kreditne unije i s njim povezane osobe ne smije prijeći pet posto ukupnog iznosa.

Njihova bi uloga bila uža suradnja s članovima, upravo iz razloga što banke često nemaju vremena komunicirati s fizičkim osobama i obrtnicima. Na taj bi način bilo omogućeno i brže dolaženje do kredita, koji će morati biti povoljniji od onih bančinih. No ta zakonska odredba ne podrazumijeva povoljniju kamatu, nego niz drugih elemenata koji kredit čine pristupačnijim članovima unije. Iako još nije potpuno poznat ishod zadruga u likvidaciji, bez obzira na to što iz Ministarstva poručuju da problema neće biti, u svakom slučaju jasno je da će preoblikovanjem ŠKZ-a financijsko tržište sigurno biti 'čišće', uzmu li se u obzir samo prevareni štediše primjerice ŠKZ-a Kasica, Virovitica i sličnih, od kojih neki ni danas nisu podmireni.