HNB uvodi nestabilnost na domaće bankovno tržište

Hrvatska udruga banaka oglasila se priopćenjem na jučerašnje najave HNB-a u kojem navodi kako smatra da je najava novih "pooštrenih" mjera Hrvatske narodne banke samo je nastavak uzaludnih netržišnih mjera koje očito ne pronalaze svoju metu

 U HUB-u drže da pooštrene mjere ne mogu riješiti problem zbog kojeg se donose, "jer ciljaju samo segment ponude i to samo banaka", dok jednaka potražnja i dalje postoji i usmjerava se na druge segmente finacijskih tržišta "često neregulirane i nekontrolirane", na tržište kapitala i izravno prema inozemstvu.U dijelu u kojem su krediti kod domaćih banaka zamijenjeni kreditima što ih poduzeća podižu izravno kod inozemnih banaka hrvatsko gospodarstvo značajno gubi jer zarada od tih kredita umjesto da se oporezuje u Hrvatskoj, predstavlja osnovicu za oporezivanje u drugim državama, kažu u HUB-u.

"No, još je važnije od toga objasniti ono što je tržišnim sudionicima najteže shvatiti i što nije praksa ni u jednoj zemlji koja se može usporediti s Hrvatskom. Riječ je o neobičnoj učestalosti donošenja i 'dopuna' mjera svakih nekoliko mjeseci", stoji u priopćenju HUB-a te se dodaje da HNB čestim promjenama i dopunama mjera samo stvara nestabilnost jer onemogućava planiranje poslovanja. "U konačnici najkvalitetniji poslovi i klijenti sele izravno bankama-maticama, ali ne samo bankama-maticama nego inozemnim bankama uopće, što je još jedna posebnost HNB-ovih mjera.

Dok se u drugim zemljama strane banke bore za jednake uvjete kao i domaće, kod nas promašenim administrativnim mjerama HNB domaće banke stavlja u podređeni tržišni položaj u odnosu na inozemne banke. Time banke kćeri u dijelu svojeg poslovanja postaju izlišne, a pod ovakvim uvjetima vlasnike hrvatskih banaka samo motivira da hrvatske banke pretvore u podružnice odmah po ulasku u EU", navode iz HUB-a. Dodaju da će se sve negativne posljedice ovih mjera stoga vidjeti tek u dugom roku. U Hrvatskoj udruzi banaka drže i kako ove, kao i prethodne administrativne mjere ograničavanja plasmana, neće imati nikakvih pozitivnih makroekonomskih učinaka, tako da će u konačnici prevagnuti negativni mikroekonomski učinci.

"Precizniju kalkulaciju, međutim, nije moguće prikazati jer više nije jasno što to brine središnju banku: da li je to inflacija, rast kredita, inozemni dug, kreditni rizik, valutni rizik, cijene nekretnina, nedovoljan kapital i rezerve banaka? Iskazi deklariranih ciljeva mijenjaju se gotovo jednakom brzinom kao i same mjere, pa su rizici bankovne regulacije danas u Hrvatskoj postali gotovo jednako važni za poslovanje kao i kreditni, tržišni i drugi uobičajeni rizici poslovanja". "Tek kad se ciljevi jasno definiraju moći će se temeljitom analizom uz stručni dijalog regulatora i reguliranih procijeniti učinke pojedinih mjera i pokušati koordiniranim pristupom krenuti prema njihovom ostvarivanju.

Pritom je potrebno da regulator prihvati punu odgovornost za metode i posljedice njihovog ostvarivanja. On mora Redovito izvještavati ne samo o postizanju nekog 'cilja' nego i o troškovima koje je on donio, kao i o poremećajima na tržištu koje je izazvao"."U tom smislu HUB je već zatražio od prošlog saziva Hrvatskog sabora da, sukladno inicijativi EU i kao što je Vlada već učinila, obveže i neovisne regulatore na strukturiranu procjenu učinka promjene svakog podzakonskog akta koji je u njihovoj nadležnosti, te se nadamo da će novi saziv Sabora to i ostvariti", zaključuje se u priopćenju HUB-a.