Hoće li Hrvatska izgubiti 300 milijuna eura godišnje iz EU fondova?
Iako je jedan od ključnih problema vodoopskrbe gubitak vode iz sustava, koji na razini Hrvatske prelazi 50 posto, prioritet je hitna izrada cjelovite projektno-tehničke dokumentacije kako bi se projekti iz domene vodnoga gospodarstva mogli kandidirati za financiranje iz kohezijskih fondova EU-a u budžetskom razdoblju nakon 2012. godine.
U njima Hrvatsku kad uđe u EU za tu namjenu čeka i do 300 milijuna eura godišnje, kazao je generalni direktor Hrvatskih voda Jadranko Husarić koji je danas sa suradnicima prisustvovao sastanku s predstavnicima Karlovačke županije, gradonačelnicima i načelnicima općina radi utvrđenja plana i usklađenja prioritetnih aktivnosti s proračunskim mogućnostima. Iz kvalitetno i realno izrađene projektno-tehničke dokumentacije bit će moguće iščitati i financijsku vrijednost tih projekata, kako bi se realno mogla zatvoriti njihova financijska konstrukcija, uvažavajući formulu po kojoj udio sredstava iz fondova EU može iznositi od 25 do 35 posto ukupne investicije.
Husarić je stanje u vodoopskrbi i odvodnji otpadnih voda u Karlovačkoj županiji ocijenio lošijim od prosjeka Hrvatske, te potkrijepio tu tvrdnju službenim podacima: u Karlovačkoj županiji na vodoopskrbni sustav priključeno je 69 posto pučanstva, dok je na državnoj razini taj prosjek blizu 80 posto; priključenost stanovništva Karlovačke županije na sustave odvodnje je niskih 31 posto, dok ona na državnoj razini obuhvaća 44 posto stanovnika. Takvi podaci, uz spomenute ogromne gubitke pitke vode iz sustava, koji je usput rečeno, čak i u Karlovcu izrađen od azbestnih cijevi, upućuju na nužne radikalne investicijske zahvate, no, ni u onima već započetima situacija je daleko od dinamike i kvalitete zadane čvrstim međunarodnim ugovorima. Konkretno, Siniša Širac, zamjenik generalnog direktora Husarića, sa žalošću je konstatirao kako ukupno 36 milijuna eura vrijedan projekt obnove vodoopskrbe i izgradnje sustava pročišćavanja za Karlovac i Dugu Resu (tzv. ISPA projekt) ne ide po željenoj dinamici.
- Iako imamo izvrsnu suradnju s Gradom Karlovcem i njegovom komunalnom tvrtkom Vodovodom i kanalizacijom, nemamo punu podršku nadležnih državnih institucija. Prije svega, mi kao Hrvatske vode nismo uključeni u taj ISPA projekt, iako smo zajedno s Gradom Karlovcem uložili preko 10 milijuna kuna u pripremu projektne dokumentacije. Projekt i nama i Gradu Karlovcu s perspektive korištenja sredstava EU-a jest neprihvatljivo spora dinamika korištenja tih sredstava, i mislim da ćemo zbog toga kašnjenja projekta kasnije imati niz problema. Žalosno je da naši kolege iz Ministarstva koji vode taj projekt ISPA-e nisu prihvatili ni dio predloženih kadrovskih rješenja, pa je Grad Karlovac tu izgubio najkompetentnije ljude u predstavničkom tijelu za provođenje i odabir raspisanih tendera. Jučer je bila nadzorna komisija ISPA-e u Karlovcu, pa ćedinamika realizacije biti najbolja ocjena svih tih suradnika, direktan je bio Širac. U prilog svojoj tvrdnji dodao je da je ponovljeni natječaj za kanalizacijski dio tog projekta donio ponude čak i do šest milijuna eura jeftinije od onih iz prvog, i kako je naglasio Širac, srećom poništenog natječaja.
Na spomenutom sastanku u više navrata i s više aspekata naglašena je i važnost i žurnost dovršenja projektno-tehničke dokumentacije za izgradnju regionalnog vodovoda od Ličke Jasenice, kojim bi se riješilo pitanje ne samo nedostatne opskrbe vodom sjevernog dijela Ličko-senjske županije i južnog dijela Karlovačke županije, već bi se njime i prestala štetna praksa eksploatacije jezera Kozjak kao vodocrpilišta usred Nacionalnog parka Plitvička jezera. Uz to, spomenut je i sastanak s predstavnicima Cazina iz BiH na temu hitne izrade projekata vezanih uz rješavanje otpadnih voda kako s područja Plitvičkih jezera i šireg područja Općine Rakovica, tako i izgradnje kolektora u Cazinskoj krajini, odakle dolazi i zagađenje u rijeku Koranu. (Mladen Volarić)