Holjevac: Izloženost hrvatskih banaka svjetskoj krizi minimalna

Izravna izloženost hrvatskih banaka svjetskim financijskim institucijama koje su se našle u problemima u trenutnoj financijskoj krizi je minimalna i iznosi tek desetak do 15 milijuna kuna te je disperzirana na više banaka, a i ukupna izloženost banaka u čijem su vlasništvu hrvatske banke može se pokriti njihovom jednom kvartalnom dobiti iz ove godine, rekao je danas viceguverner Hrvatske narodne banke (HNB) Davor Holjevac.

Govoreći na konferenciji "Upravljanje gotovinom: propisi, rizici, troškovi i konkurencija", Holjevac je ponovio da je hrvatski bankovni sustav stabilan, čemu je doprinio i pomalo konzervativno ponašanje središnje banke u vođenju monetarne politike proteklih godina.Sigurnost pred mogućim turbulencijama tako pružaju podaci o tome da je monetarnom politikom postignuto da su rezerve likvidnosti u HNB-u značajne, kao i da kapitalna adekvatnost hrvatskog sustava trenutno iznosi više od 15 posto, dok je primjerice Baselom II predviđena stopa od 8 posto.

Ujedno, istaknuo je Holjevac, rast plasmana je već drugu godinu zaredom limitiran na 12 posto i tako će ostati i u narednom razdoblju, čime će se osigurati hlađenje tržišta i onemogućiti "napuhavanja balona", koji je u svijetu i doveo do krize.Pozitivnim je ocijenio i podatak o smanjenju inozaduženja hrvatskih banaka u prvih sedam mjeseci za približno 540 milijuna eura.Holjevac je istaknuo i da će mjere HNB-a i dalje biti u funkciji stabilnosti, jer prioritet mora biti stabilnost sustava, a ne "glad za većim profitom".Pritom je rekao da je financijska kriza, započeta u SAD-u, uglavnom pogodila investicijske banke, koje su bile najviše izložene sekundarnom tržištu kapitala, a pritom su imale premalu kapitalnu adekvatnost i lošu kontrolu rizičnosti.

Među neizravnim posljedicama financijske krize na Hrvatsku viceguverner je pak ukazao na usporavanje američkog gospodarskog rasta, koji će se odraziti na sve trgovinske partnere SAD-a, pa tako i hrvatske tvrtke koje posluju s tom zemljom.Također, slijedeći svjetske trendove i u Hrvatskoj se može očekivati poskupljenje izvora sredstava, što je već vidljivo iz rasta ZIBOR-a, a moguće je i da uslijed usporavanja hrvatskog gospodarskog rasta dođe do pogoršanja naplate kredita.No, istaknuo je Holjevac, podaci za prvu polovicu ove godine govore da je naplata kredita dobra i da nema značajnijih kašnjenja ni kod poduzeća niti kod građana, koji su "posebno uredni u otplati stambenih kredita".

 No, dodao je, određeni se negativni pomaci uočavaju u poslovanju s karticama i na to treba obratiti pažnju.Ocjenjujući kako trenutna kriza vjerojatno još uvijek nije "dotaknula dno" te da je teško procijeniti "tko je slijedeći", Holjevac je kazao da naredno razdoblje zahtijeva veliki oprez i koncentraciju na to što se događa u svijetu i Europi, ali posebice što se događa "u vlastitom dvorištu".Pritom je naglasio kako svatko u sustavu mora biti svjestan svoje uloge, jer nema tog supervizora koji može predvidjeti i prevenirati baš sve rizike.  (H)