Hotelsku industriju globalni potresi još nisu uzdrmali

Hrvatske hotele trebalo bi poboljšati i doraditi im ponudu kako bi se mogli natjecati na svjetskoj razini, a posebice je potreban marketing Hrvatske kao odredišta u sklopu Europe.

Razgovarao: Vanja Figenwald
[email protected]

Dr. Ghassan Aidi s 30 je godina iskustva veteran ugostiteljske industrije. Od 2006. je na čelu Međunarodne udruge hotela i restorana, gdje će i ostati do 2009. Od 1995. bio je potpredsjednik Arapske unije hotela. Upravo je pod njegovim vodstvom Cham Palaces and Hotels, međunarodna udruga za upravljanje hotelima s podružnicama u Libanonu, Siriji, SAD-u i Jordanu, bila prva hotelijerska kompanija koja je još 2003. potpisala Sporazum o primjeni kodeksa ponašanja za zaštitu djece od iskorištavanja u industriji putovanja i turizma. Uz niz dužnosti koje obnaša u različitim organizacijama svoje djelatnosti, poput članstva u Savjetodavnom odboru Međunarodne organizacije za migraciju i predsjedanja Chaine des Rotisseursom u Siriji, od 2006. član je i Odbora Svjetske turističke organizacije Ujedinjenih naroda (UNWTO) za pridružene članice. Istaknuti je govornik na mnogim za tu industriju relevantnim skupovima, od Damaska, Kaira, Londona do Pekinga i Cartagene u Kolumbiji, a teme o kojima govori doista su raznovrsne i odnose se na održivost, terorizam, prirodne katastrofe, zaštitu djece i migracije u industriji. Svoj je magisterij iz upravljanja i poslovanja obranio na legendarnoj pariškoj Sorbonnei, čemu je poslije dodao i doktorat iz upravljačkih informacijskih sustava u SAD-u. Aidi se ukratko osvrnuo na najnovije trendove i kretanja u svjetskoj ugostiteljskoj industriji i u tom kontekstu prokomentirao i hrvatska turistička iskustva.

• Možete li ukratko opisati svoju organizaciju IH&RA, odnosno što radite i svoju ulogu kao njezina predsjednika?

- IH&RA osnovali su hotelijeri 1946. u Parizu radi promicanja interesa privatnog sektora u svjetskim okvirima. Svoj radi temelji na zaštiti interesa više od 200 tisuća hotela i osam milijuna restorana diljem svijeta. Kao predstavnicu ugostiteljske industrije priznali su je i Ujedinjeni narodi. Naši su članovi neovisni hoteli, hotelski lanci i međunarodne hotelske udruge. Naš se glavni ured ove godine preselio u Ženevu. Bavimo se lobiranjem i branimo interese privatnog ugostiteljskog sektora iz cijelog svijeta, a uz to pružamo i konzultantske usluge svojim članovima. Trenutačno za hotele određujemo mjerila za održivi razvoj i klimatske promjene. Ja kao predsjednik udruženja upravljam IH&RA-om, posjećujem sve važnije skupove vezane uz industriju diljem svijeta te držim predavanja i govore u ime organizacije o različitim temama u nama zanimljivim područjima.

• Koje biste trendove imenovali kao najnovije u hotelskoj industriji?

- Ponajprije definiranje kriterija za održivi razvoj, povratak luksuznog hotelijerstva, a u sklopu ponude hotela treba istaknuti internet i komunikacije kao vjerojatno relevantan trend.

• Pogađa li trenutačna financijska kriza i vašu industriju, odnosno kako ugostiteljska i hotelska industrija osjećaju posljedice?

-  U ugostiteljskoj je industriji sve u redu. Štoviše, broj noćenja i prihodi u hotelijerstvu rastu, tako da se može ustvrditi da našu industriju trenutačna globalna kretanja u ekonomiji nisu dotaknula. Ugostiteljstvo je još vrlo aktivno i profitabilno, no to vrijedi samo za one koji imaju definiran proizvod, održavaju razinu kvalitete, jasno su tržišno pozicionirani, nude vrhunsku uslugu i imaju općenito kvalitetnu upravu.

• Koliko ste upoznati s hrvatskom hotelskom, odnosno turističkom ponudom i možete li je prokomentirati? Točnije, koliko se hrvatski hoteli mogu uspoređivati s onima vani, koje su njihove slabosti ili snaga i što bi trebalo napraviti?

- Hrvatskim hotelima nedostaje učinkovita usluga, što je sasvim sigurno jedna od ključnih točaka. Vi imate ljude, ali trebaju se potpunije usavršavati i bolje poznavati strane jezike. Kad je riječ o hotelima, trebalo bi ih poboljšati i doraditi njihovu ponudu da bi se mogli natjecati na svjetskoj razini, a posebice je potreban marketing Hrvatske kao odredišta u sklopu Balkanskog poluotoka, pa i cijele Europe.

• Kako biste opisali svoju suradnju s hrvatskom hotelskom industrijom? Je li dovoljno uključena u svjetske trendove i prati li na pravi način kretanja na globalnoj hotelskoj sceni?

- Hrvatska udruga hotelijera članica je naše udruge godinu dana i njezini predstavnici redovito posjećuju naše sastanke, no moram priznati da ne znam kakva je interakcija na nižoj, lokalnoj razini, odnosno u tehničkim pitanjima.

• Što su prema vašem iskustvu odlike vrhunskog hotela u odnosu na prosječni? Što je ključno u stvaranju najbolje hotelske usluge?

- Današnji hotelski gosti zahtijevaju luksuz, učinkovitost, visoku razinu usluge, visoku tehnologiju, pogotovo u smislu komunikacije i interneta, ekološku osviještenost i dostupnost zdravstvenih sadržaja poput fitnessa, teretane ili wellnessa.

• Kakvi su, prema vašem mišljenju, skorašnji trendovi, odnosno što će se događati u hotelskoj industriji u bližoj budućnosti?

- Naša će industrija nastaviti rasti i poboljšavati ukupnu kvalitetu usluge, ali ovaj put uzimajući u obzir i kriterije održivog razvoja kojim bi se spriječile negativne posljedice klimatskih promjena, kao i rješavanje pitanja onečišćenja te drugih problema proizašlih iz ekološke problematike.

• Mislite li da će manji, privatni, veoma luksuzni hoteli, koji postaju sve popularniji, ugroziti snagu velikih hotelskih brendova? Riječ je o malim elitnim hotelima i odmaralištima.

- Ne, postoji niša za svako pojedinačno tržište, a sudeći prema iskustvima hotelski gosti još ne preferiraju određeni tip hotelske usluge, tako da su megaljetovališta, odmarališta i hoteli i dalje popularni, ali i manji a visokoluksuzni hoteli koje vi spominjete imaju svoje mjesto na tržištu.

• Što predviđate o mogućnostima rasta u hotelskoj i ugostiteljskoj industriji u sljedećem razdoblju?

- Procjenjujem rast od otprilike sedam posto.

• Mislite li da u industriji općenito postoji problem kvalitetnog osoblja, koji je, kao što ste, uostalom, rekli, naglašen upravo u hrvatskom ugostiteljstvu?

- Da, problem radnika globalnog je opsega kad je riječ o ugostiteljstvu. Riječ je o nerazmjeru između stručnog i nestručnog kadra. Kod vas je, kao i općenito na području Balkana, taj problem posebno naglašen jer nedostaje učinkovitih institucija za usavršavanje, ali usluge i uvježbavanje općenito su manjkavi.

• Koji su hotelski brendovi, prema vašem mišljenju, najjači, odnosno tko prati najnovije trendove u industriji i na njih pravodobno reagira?

- Ne mogu na to pitanje jednoznačno odgovoriti jer su svi hotelski brendovi dobri dok god zadovoljavaju određene kriterije uspješnosti, poput prakticiranja utvrđenih postupaka i prakse, odnosno učinkovite kontrole svih funkcija u hotelskoj djelatnosti.