HPB smo izvijestili da se može spojiti i s Croatia bankom

Razgovarala: Lidija Kiseljak
[email protected]
Foto: Željko Jelenski

Nakon spora koji traje već šest godina, a u kojemu bivši dioničari Croatia banke tuže državu za povrat dionica ili odštetu, donesena je prva odluka Ustavnog suda u korist države.

Koliko ih ima čak se niti ne zna. Neki traže odštetu, a neki povrat dionica. Razlog zbog kojega nisu odustajali od tužbi jest prošlogodišnja odluka Visokoga trgovačkog suda u korist dvaju dioničara, koja ih je sve ohrabrila da idu do kraja. No, najnovija odluka najviše sudske instance - Ustavnog suda u korist Croatia banke, iako se odnosi samo na jednu tužbu, daje dovoljno razloga da se sada sa sigurnošću može tvrditi kako će istu sudbinu doživjeti i ostale tužbe, odnosno da dioničari neće dobiti odštetu ili povrat dionica, a država će napokon moći završiti sanaciju i restrukturiranje te banke te nanovo početi razgovore o njezinu spajanju s Hrvatskom poštanskom bankom.
Pobliže o tužbama bivših dioničara Crobe, budućnosti te banke te ulozi Agencije u sljedećem razdoblju razgovarali smo s direktorom DAB-a Vinkom Radićem.

• Što odluka Ustavnog suda u korist DAB-a znači za Agenciju, a ponajprije za Croatia banku?

- Takvo rješenje putokaz je da će se i o ostalim predmetima u slučaju Croatia banke presuditi na isti način. Koliko takvih predmeta ima ne znamo, s obzirom na to da je ovaj slučaj i u formalno-pravnom i u financijskom smislu složen. U svakom slučaju tužbi bivših dioničara je mnogo, a dvije protutužbe smo pokrenuli i mi, nakon što je Visoki trgovački sud prošle godine presudio u korist dvaju dioničara. Pozitivno rješenje suda za nas znači puno, jer je DAB vlasnik Crobe i vodi računa o njezinu poslovanju. Napokon smo uvidjeli kako u sljedećem razdoblju usmjeriti poslovanje banke. Jer situacija u kojoj je ishod bio neizvjestan zbog niza tužbi ograničavala nas je u izdvajanju sredstava za završetak sanacije i restrukturiranja banke te u odluci o pronalasku novog vlasnika ili njezinu spajanju s Hrvatskom poštanskom bankom. Takva je situacija ovih godina umjesto rasta aktive dovodila do odljeva sredstava iz banke, što sada treba nadoknaditi. Odnosno, poslovanje treba unaprijediti.

• Hoće li sada opet zaživjeti ideja o spajanju Crobe s HPB-om?

- To je pitanje opet aktualizirano nakon dobivene odluke Ustavnog suda. Zato ćemo o toj želji izvijestiti Upravu DAB-a, a već smo izvijestili potpredsjednika Vlade, državno odvjetništvo, HPB i Ministarstvo financija.

• Jeste li dobili povratnu informaciju?

- Zasad ne.

• Mislite li da bi spajanje s HPB-om bilo najbolje rješenje za Crobu?

- Ta banka treba poboljšati poslovanje i zauzeti jači položaj na tržištu, a sama to ne može. Da je sada prodamo, za nju sigurno ne bismo dobili novac koji je uložen za njezinu sanaciju. U toj banci treba riješiti više problema - od dokapitalizacije do viška zaposlenih, koji dijelom nisu adekvatni za današnje bankarsko tržišno poslovanje. S druge strane treba kvalitetnijeg kadra, koji pak ne možemo platiti. Primjerice, za novog člana Uprave obavljeno je sedam razgovora, no svi su bili nezadovoljni ili plaćom ili neriješenim statusom banke.

• Što bi spajanje značilo za Crobu, a što za HPB?

- Croatia banka je bez obzira na probleme zadržala povjerenje na tržištu, a i velik broj poslovnica koji bi HPB-u dobro došao. No Croba nema sposobnosti nositi se s tržišnom utakmicom jer se ovih godina nije dovoljno ulagalo u nove proizvode banke i njezin razvoj, a upravo zbog neriješene situacije vezane uz tužbe. To bi mogla postići spajanjem s HPB-om, koji je uložio dovoljno u nove proizvode i usluge, koji ostvaruje značajan rast aktive i zauzima sve jači položaj na bankarskom tržištu. Spajanjem bi se među ostalim mogao riješiti problem viška nekoliko desetaka zaposlenika Crobe. Bez strateškog partnera Croba neće riješiti svoj problem, a taj partner ne može biti država.

• Kada je podnesena tužba bivših dioničara Crobe i na temelju čega su bili ohrabreni da ne odustanu od tužbi?

- Godine 1999. na osnovi prijedloga Hrvatske narodne banke Vlada je donijela odluku o sanaciji Croatia banke, čiji su gubici tada prelazili visinu temeljnoga kapitala. Zakon o sanaciji donesen je 1994. a ukinut 2000. godine. Iste godine tada već bivši dioničari banke, fizičke i pravne osobe, podnijele su Ustavnom sudu prijedlog o ocjeni ustavnosti tog zakona, jer je ovaj u međuvremenu prestao važiti. Ustavni sud donio je rješenje kojim se smatrao nenadležnim u tom pitanju te je dioničare koji žele podnijeti tužbe uputio na redovite sudove, trgovačke ili općinske, ovisno o tome jesu li željeli odštetu ili povrat dionica. Slučaj je prvi put dobio veći obrat prošle godine, nakon što je Visoki trgovački sud donio pozitivno rješenje za jednu dioničarku koja je podnijela tužbu. To je potaknulo i ostale dioničare da ne odustaju. Na tu odluku DAB je podnio tužbu Ustavnom sudu.

 • Iako je sada već jasno da će sve odluke Ustavnog suda biti negativne za dioničare, s obzirom na to da je jedna takva odluka već donesena, što bi se ipak moglo dogoditi da je suprotno, odnosno kako biste vratili dionice koje više ne postoje?

 - Cijelo smo vrijeme izjavljivali da ćemo poštovati i izvršiti pravomoćnu presudu, no u godinu dana nakon odluke Visokog trgovačkog suda nitko niti tada a ni sada ne zna kako bismo presudu mogli izvršiti, a to bi trebalo osmisliti da je odluka Ustavnog suda drugačija. Tih dionica više nema. Ne bismo mogli uzeti sadašnje dionice Crobe i vratiti ih jer one niti matematički, niti po nazivu ne odgovaraju dionicama banke otprije njezine sanacije. Država, odnosno porezni obveznici, uložili su novac u njezinu sanaciju i vlasnik je postala država. Dioničari su se, naime, cijelo vrijeme pozivali na članak 48. i 49. Ustava kojim se jamči ulaganje, pravo iz ulaganja i vlasništvo. No kao što stoji i u odluci Ustavnog suda, bankarstvo je specifična djelatnost o kojoj ovisi financijska stabilnost zemlje. Ustavno načelo nije prekršeno jer bivšim dioničarima nije ništa oduzeto, a s obzirom na to da je sanacija provedena upravo zbog gubitaka koji su premašili njezin temeljni kapital te da je za sanaciju država uložila novac i time održala stabilnost u financijskom sustavu.

 • Prošle godine Vlada je bivšim dioničarima Crobe ipak ponudila nagodbu?

 - Da, bili smo spremni utvrditi koji je dio banke iz vremena prije sanacije ostao zdrav, koji bi bio njihov a koji naš, pa da tako postanemo suvlasnici. Tada se također računalo na spajanje s HPB-om, pa bi na temelju matematičke računice dioničari u stvari imali udjele u toj banci. Da su to prihvatili profitirali bi, jer je poslovanje HPB-a u međuvremenu znatno poboljšano.

 • Nakon što je prošle godine Visoki trgovački sud presudio u korist dioničara Crobe, bilo je nagovještaja da će tužbe sudu predati i dioničari drugih ranije saniranih banaka poput Riječke? Ima li takvih tužbi?

 - Možda i ima, no mi za sada nismo s tim upoznati. No ako i ima, i njima je ovomjesečna odluka Ustavnog suda u korist DAB -a smjernica da se ne trebaju nadati dobivanju spora.

 • Koje sporove još ima DAB i ima li kakvih pomaka glede spora s austrijskom Hypo bankom?

 - Taj je spor trenutačno u mirovanju, jer se Vlada pokušava nagoditi s Upravom banke izvan suda.

 • Problemi na domaćoj bankarskoj sceni nisu viđeni već godinama. Problem je prošle godine na vrijeme riješen u Primus banci.

 - Da, rješenjem Hrvatske narodne banke određeno je da Agencija provede postupak likvidacije Primus banke. Imenovana su dva likvidatora te banke, a postupak likvidacije trebao bi se riješiti do kraja godine. I tu ima tužbi i sporova koje treba riješiti. Što se tiče štediša, njih je isplatila Vaba banka, koja je prošle godine preuzela Primus banku. U Primus banci problemi su bili razni, od neadekvatnosti kapitala do ovisnosti banke o povezanim osobama i slično. Odnosno, banka je postala ovisna o vlasniku, bez adekvatnog temeljnog kapitala, a nije se razvijala.

 • Sada je iznos osigurane štednje 100.000 kuna, a prema direktivi EU trebat će se povećati. Na koliko i kada ćemo uvesti veću osiguranu štednju?

 - Osigurana štednja u EU počinje od 20.000 eura. U sljedeće dvije godine ćemo se prema procjenama u tom dijelu uskladiti. Usto, osigurani iznos neće se odnositi samo na fizičke osobe nego i na pravne. Smatram da je sadašnji iznos od 100.000 kuna u redu, i ako se bilo što dogodi njegova isplata ne bi bila upitna.

 • Zašto se za sada još ne smanjuje premija poslovnih banaka koje uplaćuju u svrhu osiguranja štednje?

 - Trenutačno banke godišnje izdvajaju premiju od 0,5 posto. S obzirom na rezultate poslovanja banaka taj postotak nije velik. S druge strane, još uvijek se isplaćuju obveze na temelju kojih je ranijih godina isplaćena osigurana štednja štedišama u nizu propalih banaka, ili onima nad kojima je provedena sanacija. Također, ta visina premije daje i sigurnost ako se i sada dogodi propast neke banke. Da taj trošak ugrožava poslovanje banaka, mijenjao bi se.

 • Hoće li prema direktivama EU tu premija trebati smanjiti, na koliko i kada?

 - Regulativa EU ne propisuje visinu premije, nego nalaže da mora postojati sustav osiguranja depozita koji će u slučaju potrebe funkcionirati. Naš sustav nije idealan, ali je odlično obavio svoju funkciju zaštite najvećeg broja štediša. Upravo smo u fazi priprema za promjene u našem sustavu osiguranja depozita.

• Dugo se govorilo o ukidanju DAB-a, ponajprije zbog završetka procesa sanacije banaka?

- Zbog prirode posla, našeg financijskog sustava i trenutačno potrebnog usklađivanja s direktivama EU, DAB se neće ugasiti. Barem ne u dijelu osiguranja depozita, jer to niti ne dopuštaju direktive EU. Jedino je moguće da Agencija ne djeluje samostalno, nego da se pripoji nekoj drugoj instituciji. U više od 80 posto europskih zemalja Agencija djeluje samostalno. U SAD-u je pak i njezina uloga znatno jača nego u europskim zemljama. Tim više nema razloga za njezino gašenje. Uostalom, Agencija ima naslijeđeni portfelj za koji će biti posla još nekoliko godina. Ima i velik broj sudskih postupaka. Mislim da su banke te koje bi htjele promijeniti sustav jer smatraju da trenutačno plaćaju prevelike premije. Ipak je važnije imati siguran financijski sustav i raditi na njegovom poboljšanju.

Udjel u Slatinskoj banci još nećemo prodavati

• Ima li DAB udjela u još u kojim bankama ili je sve prebačeno u HFP?
- Oko 95 posto vlasništva prebačeno je u HFP, no na osnovi, primjerice, preuzetog portfelja iz sanacija i prodaje banaka imamo udjela u još nekim bankama. Tako udjel od 8,323 posto imamo u Slatinskoj banci. Trenutačno smo tamo i među najvećim vlasnicima, jer su posljednjih mjeseci njene dionice prodavane raznim ulagačima.

• S obzirom na rast dionice te banke u posljednje vrijeme, razmišljate li o prodaji tog udjela?
- Upita od stranih i domaćih interesenata glede državnih udjela u DAB-u ima dosta, no za sada ne planiramo prodaju. Konzultirani smo da pričekamo jer se drži da će vrijednost dionice banke i dalje rasti.