Hrvati ne govore mnogo stranih jezika

Dok planovi obrazovanja u EU definiraju da svaki Europljanin treba znati barem tri jezika, u Hrvatskoj imamo podatak da samo oko 50 posto građana, po vlastitoj procjeni, smatra kako se služi barem jednim stranim jezikom

   Najnovije istraživanje pokazuje da je engleski jezik daleko najčešće korišten strani jezik u Hrvatskoj. Oko 45 posto građana starijih od 15 godina tvrdi da se može barem malo služiti tim jezikom. Ali, samo  oko 11 posto ocjenjuje da odlično govori i piše na engleskom, daljnjih 17 posto smatra da dobro govori i piše, te  još 17 posto smatra da može donekle sudjelovati u razgovoru.
Općenito, poznavanje engleskog najviše  ističu u Istri s Primorjem (preko 70%), zatim Dalmaciji (60%) i Zagrebu s okolicom (55%). 

Visokoobrazovani smatraju da ga znaju  76 posto, a osobe srednjeg obrazovanja to navode u 58 posto slučajeva. Karakteristično je i da 80 posto osoba s primanjima znatno iznad prosjeka  iskazuju poznavanje upravo engleskog jezika. Na drugom je mjestu njemački kojim može dobro komunicirati tek približno 10 posto građana, a  donekle se služi  tim jezikom još oko 15 posto osoba. Takvih ima najviše u Zagrebu, zatim u Sjevernoj Hrvatskoj, te Istri s Primorjem i Dalmaciji.

Jedini zapaženiji jezik je još talijanski, za koji 6 posto građana tvrdi da ga odlično ili dobro govori i piše, a daljnjih 9 posto se može služiti u verbalnoj komunikaciji. Oko 45 posto građana Istre s Primorjem sigurno je da može dobro komunicirati na talijanskom, a u Dalmaciji je takovih preko 30 posto.

Ovo je slika poznavanja samo dijela stranih jezika (tri vodeća)  u Hrvatskoj – i to prema vlastitom kriteriju samih ispitanika. Stručni testovi  provjere znanja sigurno bi dali neku drugu sliku. Za zemlju koja pretendira biti snažno turističko središte i dobro se uklopiti u buduću novu zajednicu – EU, potrebno je mnogo napora na brzom učenju, i to ne samo jednog stranog jezika.