Hrvati su se u listopadu zadužili za novih 3,5 milijardi kuna

U listopadu ove godine, dijelom i zbog svjetske, ali i domaće financijske krize, naši su građani povukli iz banaka otprilike 3,5 milijardi kuna.Tako su prvi put ove godine znatnije smanjili svoje oročene devizne depozite koje drže na štednji u bankama.

Taj pokazatelj nije i jedini koji ovih dana razotkriva ne samo povećane financijske izdatke građana nego još više i sve prisutnije teškoće s kojima se oni suočavaju na putu održavanja kakve-takve dosad dosegnute razine standarda. Da je tomu tako rječito govori i pokazatelj da su se, recimo, hrvatski građani u listopadu morali u bankama i dodatno zadužiti za novih 3,5 milijardi kuna, pa se ukupni dug građana bankama popeo na visokih 125 milijardi kuna.

Najveći dio toga kreditnoga kolača otpada na ostale kredite stanovništva, odnosno na nenamjenske i okvirne minuse po tekućim računima. Drugim riječima, najveći dio (i) posuđenog novca odlazi za pokrivanje povećanih životnih troškova naših građana.  Uzmemo li, pak, u razmatranje samo ta dva, u listopadu povećana novčana izdatka, dolazimo do zabrinjavajućeg podataka da su hrvatski građani, naravno, pod uvjetom da su taj novac već i potrošili - u samo jednom mjesecu, uz redovne, imali i povećane troškove od najmanje sedam milijardi kuna ili gotovo milijardu eura.

Najnovija saznanja iz nekih većih zagrebačkih prodajnih centara, gdje ovih dana bilježe i rekordan posjet, pa vjerojatno i rekordno predblagdansko trošenje građana ili procjene turističkih agencija da prodaja, primjerice, skijaških aranžmana bilježi rast i 40-ak posto u odnosu na prošlu zimu - govore da se na gore spomenutoj potrošenoj stavci neće i stati. Naprotiv. Pod pretpostavkom da se približno onoj u listopadu ista razina potrošnje dogodi i u studenom, a i prema jednoj drugoj, od ranije znanoj predblagdanskoj najavi da bi i u prosincu naši građani mogli ispeglati kartica u iznosu od 13 do 14 milijardi kuna - dolazimo do novih mogućih rekorda potrošnje.

Naime, proizlazi da bi u zadnja tri ovogodišnja mjeseca povećani izdaci, i to samo oni koji se mogu koliko-toliko statistički i pratiti, mogli iznositi najmanje 28 milijardi kuna, odnosno gotovo četiri milijarde eura. Ta suma, iako pozamašna, neće, dakako, biti i jedina, a još manje i konačna troškovna stavka. Naime, njoj će se, kažu poznavatelji prilika, trebati pridodati i barem dio redovnih izdataka, ali i više (dodatnih) milijardi kuna novčanih izdataka koji će građani potrošiti kroz božićne bonove ili preko novih zaduženja da bi obavili kupnju prigodnih predblagdanskih darova.

Drugim riječima, nije moguće, čak ni približno procijeniti koliko će na kraju iznositi ukupni ovogodišnji tromjesečni izdaci, odnosno sva ta redovna i dodatna predblagdanska potrošnja hrvatskih građana. Ono što se već sada jasno vidi je i to da se malo tko osvrće i na apele za štednjom. S tim u vezi, ovih se dana može čuti i od građana-potrošača da će početak štednje odgoditi na mjesece koji slijede iza novogodišnjih, odnosno školskih praznika.Premda je nezahvalno prognozirati ne samo ukupnu potrošnju, nego i mogući postotak njena povećanja, neki neovisni analitičari ovih su dana isticali da bi ovogodišnja tromjesečna (predblagdanska) potrošnja u odnosu na onu iz ista tri mjeseca lani mogla porasti i do 30-ak posto. (Nikola Prskalo)