Hrvati tek očekuju najgori dio krize

Hrvatski su građani pesimistični po pitanju svoje financijske budućnosti te misle da najgora kriza tek dolazi i pripremaju se za teška vremena, pokazalo je istraživanje o kupovnim navikama i očekivanjima Hrvata u teškoj ekonomskoj situaciji austrijske agencije za online istraživanja MindTake.

Prema rezultatima istraživanja provedenog krajem srpnja na uzorku od 207 osoba, više od polovice građana, odnosno 51 posto ispitanih, misli da najgora kriza tek dolazi, a njih 34 posto misli da će biti teško još barem godinu dana, ali da će se tada situacija polagano popravljati.Na 26 posto ispitanika kriza je jako utjecala po pitanju načina trošenja novca - značajno su smanjili svoje budžete unazad šest do devet mjeseci te obavljaju samo najosnovniju kupovinu.Učinci krize umjereni su za 38 posto ispitanika i oni nastoje održati razuman plan potrošnje, samo s povremenom kupovinom radi uživanja, dok 23 posto ispitanika osjeća blage posljedice krize te nastoji izbjegavati samo jako ekstravagantnu kupovinu.Među ispitanicima njih 15,8 posto postali su vrlo pažljivi s novcem, traže specijalne ponude i sniženja za najpovoljniju kupovinu, dok ih 56 posto uglavnom pazi na potrošnju novca bez da se trude uspoređivati cijene i kupovati na sniženjima. Samo 7 posto ispitanika kupuju bez prethodnog planiranja.Na pitanje o kupovnim navikama, većina je kao glavni trošak navela hranu i odjeću, a zatim izlaske i zabavu, a istraživanje pokazuje i da 81 posto ispitanih kupuje hranu za pripremu kod kuće, nasuprot samo 2 posto onih koji jedu vani.

Na sličan trend iz MindTakea ukazuju i u pogledu godišnjih odmora - najčešći izbor su vikend izleti, odmor u Hrvatskoj i posjet rodbini, što eliminira potrebu za plaćanjem hotela.Na pitanje o prioritetima prilikom kupovine određenog artikla, 27 posto odgovorilo je kako je cijena, a ne brand glavni faktor u odlučivanju o kupovini, dok njih 67 posto odlučuje na temelju odnosa cijene i branda ovisno o vrsti proizvoda.Na pitanje o praktičnom učinku financijske krize na njihova neto primanja, 29 posto ispitanika odgovara da osjećaju da su im primanja jako pogođena, 26 posto osjeća umjerenu pogođenost, a 31 posto malu pogođenost, dok se samo 14 posto ispitanika smatra potpuno nepogođenim krizom.Na dodatno pitanje o odnosu prema novcu i financijama u očekivanju pogoršanja situacije, samo 10 posto izjavilo je kako nikada ne brinu o novcu, dok je 26 posto ispitanih značajno promijenilo odnos prema novcu i sada o njemu brinu stalno.(H)