Arhiva
Hrvati uštedjeli 10,2 milijarde kuna više nego lani
30. listopada 2006.
Ovogodišnji Svjetski dan štednje, 31. listopada, Hrvatska dočekuje s dosad najvećom razinom štednih i oročenih depozita kod banaka (stanovništvo, poduzeća, ostali sektori) koji su krajem rujna dosegnuli ukupni iznos od 131,3 milijarde kuna
Prema podacima Hrvatske narodne banke, krajem rujna prošle godine ukupni su depoziti iznosili 114,3 milijarde kuna, što znači da su u godinu dana, do kraja rujna ove godine porasli za 17 milijardi kuna. U ukupnim depozitima najveći udio, gotovo 74 posto, imaju depoziti stanovništva. Tako su građani krajem rujna ove godine u bankama imali ukupno 97,1 milijardu kuna štednih i oročenih depozita, što je 10,2 milijarde više nego u rujnu prošle godine.
Štedni i oročeni depoziti poduzeća krajem rujna iznosili su 25,7 milijardi kuna, što je 3,7 milijardi kuna više nego u istom razdoblju lani, dok su depoziti ostalih sektora istodobno porasli sa 5,4 na 8,6 milijardi kuna. Iako u strukturi ukupnih depozita još uvijek dominiraju devizni, s udjelom od gotovo 65 posto, odnosno iznosom od 85,2 milijarde kuna krajem rujna, proteklih godinu dana ipak obilježava snažniji rast kunskih depozita.
Sam Svjetski dan štednje obilježava se kao sjećanje na Prvi međunarodni kongres štedioničara, koji je održan 31. listopada 1924. u Milanu, a na kojem su predstavnici svjetskih štednih ustanova željeli pronaći izlaz iz krize, koju je prouzročio Prvi svjetski rat. Sudionici kongresa suglasili su se da je štednja prijeko potrebna za razvoj čovječanstva te je Svjetski dan štednje ustanovljen za najšire
svjetsko populariziranje te spoznaje i za, kako su rekli, oživljavanje borbe protiv rasipništva.
Kunski su depoziti, naime, krajem rujna iznosili 46,2 milijarde kuna i u odnosu na kraj rujna prošle godine porasli su za čak 68 posto, ili za 18,7 milijardi kuna. Iz središnje banke pritom napominju kako je značajan dio kunskih depozita oročen uz valutnu klauzulu, što je osobito intenzivirano tijekom ove godine, pa se na tako indeksirane kunske depozite krajem rujna odnosi gotova polovica ukupnih kunskih depozita. Rast kunskih depozita s valutnom klauzulom, zamjećuju u HNB-u, ove je godine u odnosu na prijašnje godine značajno usporio rast deviznih depozita.
I dok su u prvih sedam mjeseci ove godine devizni depoziti blago rasli u odnosu na iste mjesece lani, posljednja dva mjeseca, u kolovozu i rujnu, na godišnjoj se razini bilježi čak i njihovo blago sniženje. Tako su ukupni devizni depoziti u iznosu 85,2 milijarde kuna krajem rujna ove godine smanjeni za oko 2 posto, ili za 1,7 milijardi u odnosu na isti mjesec lani.
Podaci govore i da hrvatski građani preferiraju oročenu štednju. Od ukupno 131,3 milijarde štednih i oročenih depozita, na štedne se depozite odnosi 26,7 milijardi kuna, a čak 104,7 milijardi kuna odnosi se na oročene depozite. Kod oročenih depozita, s udjelom od 44,3 posto, prevladavaju depoziti oročeni na razdoblje od 3 mjeseca do godinu dana. (H)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
