Hrvatska bogatija jedino od Latvije

Prema upravo objavljenim podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije, sve su nove članice EU dohotkom po glavi stanovnika bogatije od Hrvatske, koja je izjednačena s najsiromašnijom od deset novih članica - Latvijom

     Proširenje se ekonomski isplati s jedinim izuzetkom, zemlje koje su prije dvije godine ušle u Europsku uniju bogatije su od Hrvatske. Prema upravo objavljenim podacima Eurostata, statističkog ureda Europske unije, bruto društveni proizvod po stanovniku u prošloj je godini u Hrvatskoj dostigao tek 47 posto prosjeka 25 članica Europske unije.

Hrvatska je, istina, ispred Rumunjske i Bugarske s njihovih 35 odnosno 32 posto Unijinog prosjeka. Izjednačena je s najsiromašnijom od deset novih članica, Latvijom, da bi zaostala za poljskih 50 posto, litavskih 52, slovačkih 55, estonskih 57, mađarskih 61, čeških 73, slovenskih 80 i ciparskih 83 posto prosjeka 25 Unijinih članica.

Dakle, još jedan pokazatelj koji upozorava koliko je Hrvatska izgubila kad nije 'uskočila' u prošli krug proširenja. Slovenija se izjednačila s Grčkom, a nakon toga ju je i pretekla, zajedno s Češkom. Portugal je ostao na 71 posto prosjeka Unije, s izgledima da ga uskoro preskoči Malta, koja je na 69 posto.

Najbogatija je članica Europske unije Luksemburg, sa skoro dvostrukim dohotkom po glavi stanovnika u odnosu na europski prosjek, što je rezultat i sretnih okolnosti, a ne samo poslovične marljivosti i uspješnosti stanovnika druge najmanje Unijine članice: u Luksemburgu rade radnici iz susjednih država, ali statistika njihov dohodak raspodjeljuje samo na Luksemburžane. Druga po bogatstvu je Irska, s 33 posto višim dohotkom od Uninjinog prosjeka. Slijede je Danska, Nizozemska, Austrija i Belgija.

Najveće zemlje predvodi Velika Britanija sa 15 posto iznad prosjeka, Njemačka i Francuska ostvarile su 110, odnosno 109 posto. Najbliže sredini su Italija i Španjolska. Od kandidatskih zemalja Turska je dostigla 31 posto Unijinog prosjeka, a Makedonija tek 26 posto. Prosječno svake godine nove članice smanjuju razliku za 'starim društvom' za jedan postotak. Idućeg će tjedna Hrvatska početi screening po poglavlju Statistika, pri čemu će se moći tješiti da ni neke članice nisu harmonizirale svoju nacionalnu statisitku za te pokazatelje s Unijinom.

Velika Britanija još uvijek koristi drugu metodologiju, a sa standardima se nisu poravnali Cipar i Češka te Bugarska, Rumunjska, Hrvatska i Turska. No, valja naglasiti da usklađena i točna, pouzdana statistika preduvjet je za dobivanje pomoći iz razvojnih fondova Europske unije.