Hrvatska danas šalje izvještaj Europskoj komisiji o poglavlju 23

Hrvatska će danas poslati Europskoj komisiji izvještaj o poduzetim koracima u ispunjavanju mjerila za zatvaranje poglavlja 23, Pravosuđe i temeljna prava, rekao je Paul Vandoren, veleposlanik EU u Hrvatskoj na ručku u organizaciji Nordijske gospodarske komore.

Unija je od Hrvatske tražila svojevrstan spisak otvorenih istraga, sudskih procesa i presuda, a nakon što Komisija prouči dostavljene materijale, sastavit će izvještaj koji bi trebao odlučiti o sudbini pregovora Hrvatske s EU i objaviti ga 11. ožujka. U slučaju pozitivno intoniranog izještaja Hrvatska bi mogla dobiti datum završetka pregovora, dok će se u suprotnom pregovori opet produljiti na neodređeno vrijeme.

Vandoren je obraćajući se prisutnim poslovnim ljudima ponovio očekivanja EU prije konačnog završetka pregovora. Dva, široj javnosti dobro poznata, problema nalaze se u okviru poglavlja 23 i 8, Pravosuđe i temeljna prava i Tržišno natjecanje, a odnose se prije svega na korupciju i birokraciju, te na privatizaciju brodogradilišta. Pema veleposlaniku, u travnju bi trebala biti zaključena poglavlja Poljoprivreda i ruralni razvitak, Ribarstvo i Regionalna politika i koordinacija strukturnih elemenata, čime prije spomenuta dva poglavlja, praktički preostaju kao jedini i najveći problem u završnici pregovora. Osvrčući se na problem brodogradnje, Vandoren je ustvrdio kako je Hrvatska trebala svoj sustav subvencija toj gospodarskoj grani uskladiti s pravilima EU još 2006., no to nije učinila i zato se sada nalazi u situaciji da mora provesti privatizaciju u najgore vrijeme, recesije i nepovoljnih gospodarskih uvjeta. Da bi dostavljeni planovi restrukturiranja dobili zeleno svijetlo Komisije, ponovio je, ponuđači za brodogradilišta moraju, među ostalim, u privatizaciji sudjelovati s najmanje 40 posto svojih sredstava i dokazati ekonomsku održivost investicije, što nije lak zadatak.

Komentirajući hrvatsku želju za završetkom pregovora do lipnja ove godine, veleposlanik je rekao da Hrvatska mora jako puno i dalje raditi paralelno na oba spomenuta poglavlja kako bi to ostvarila, dodajući da taj cilj nije više pitanje pregovora nego hrvatske odlučnosti da sprovede ono što se od nje traži. Pohvalio je vladinu izradu strategije informiranja javnosti o dosad ispregovaranome i članstvu zemlje u EU, prozvavši pritom i medije zbog površnosti izvještavanja, što je, prema njemu, djelomično krivo za nisku razinu potpore građana ulasku Hrvatske u EU. U nagađanje o datumu završetka pregovora nije se htio upustiti.  (Vanja Figenwald)