Hrvatska i dalje na 34. mjestu po turističkoj konkurentnosti u svijetu

Hrvatska je i u najnovijem izvješću Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) o konkurentnosti turizma zadržala prošlogodišnje 34. mjesto u konkurenciji 133 zemlje svijeta, izvijestilo je Nacionalno vijeće za konkurentnost koje je danas objavilo rezultate tog istraživanja.

Pozicija Hrvatske, kako se ističe, razmjerno je visoka u usporedbi s ukupnom pozicijom na svjetskoj ljestvici konkurentnosti na koju su ove godine uključene tri nove zemlje.Prema rezultatima najnovijeg izvješća o konkurentnosti turizma, Hrvatska se i dalje nalazi u društvu Italije i Malte, a ispred zemalja srednjoistočne Europe poput Poljske, Mađarske, Slovačke, Rumunjske i Bugarske.Od naših izravnih konkurenata, znatniji napredak od tri mjesta zabilježio je Cipar (21. mjesto) te Crna Gora za čak sedam mjesta (52.).Slovenija je odmah iza Hrvatske - na 35. mjestu, navodi se u priopćenju.

Dodaje se da je od susjednih zemalja najlošije plasirana BiH koja je pala za dva mjesta, sa 105. na 107. mjesto, dok se Srbija nalazi na 88. mjestu, što je pad od 10 mjesta u odnosu na lanjsko istraživanje. Najkonkurentnije turističke zemlje na svijetu treću godinu za redom su Švicarska, Austrija i Njemačka, dok se među prvi pet nalaze još Francuska i Kanada. Na posljednjem, 133. mjestu je afrička država Čad kao najnesigurnoj zemlji na svijetu.U ovogodišnjem izvješću pod nazivom "Upravljanje u turbulentnom vremenu" poseban je naglasak na utjecaju cijena energije na turizam te cjenovnu konkurentnost u privlačenju turista.

Indeks turističke konkurentnosti mjeri uspješnost pojedine zemlje u sektoru putovanja i turizma, a podijeljen je u tri kategorije koje obuhvaćaju zakonodavnu regulativu, povoljno okruženje za razvoj poslovanja te kvalitetu ljudskih resursa uz bogatstvo kulturnih i nacionalnih dobara.Niskim ocjenama u Hrvatskoj je ocijenjena cjenovna konkurentnost, a loše su ocijenjeni i regulatorni okvir, zrakoplovna infrastruktura te obrazovanje i raspoloživost stručnog osoblja.S druge strane izrazito pozitivno su ocijenjeni turistička infrastruktura (6. pozicija) i sklonost turizmu i putovanju (9. pozicija), navode iz NVK.

Objašnjavaju da je izrazito povoljna ocjena turističke infrastrukture posljedica velikog broja hotelskih soba prema broju stanovnika, prisutnosti rent-a-car kompanija i razvijenosti mreže bankomata. Odlična ocjena sklonosti turizmu i putovanju i u ovom je slučaju u velikoj mjeri posljedica ocjene intenzivnosti turizma (udjela prihoda i rashoda od turizma u BDP-u).Predsjednik NVK Darko Marinac ističe kako će turisti u turbulentnim vremenima globalne gospodarske krize postati još oprezniji oko planiranja troškova i izbora destinacije. "Zbog toga se kao najvažniji zaključak ovog istraživanja nameće da Hrvatska mora još više poraditi na cjenovnoj konkurentnosti turističke ponude kako bi uspjela zadržati stare te privući nove goste. Drugim riječima, moramo neodgodivo podići kvalitetu našeg turističkog proizvoda kako bi se uskladila vrijednost za novac (value for money)", naglašava Marinac. (H)