Hrvatska konkurentnost pala za 11 mjesta

Hrvatska je u proteklih godinu dana pala za 11 mjesta i danas je glede konkurentnosti na 72. poziciji između 133 zemlje koje je obuhvatilo istraživanje Svjetskog gospodarskog foruma (World Economic Forum).

Rezultate 'Izvješća o globalnoj konkurentnosti 2009.-2010.' u kojem su participirali kao dugogodišnji partneri SGF-a, danas je u Novinarskom domu u Zagebu predstavilo Nacionalno Vijeće za konkurentnost čiji su članovi upozorili da je stanje doista alarmantno, posebice jer se ne naziru mjere koje bi preokrenule taj trend. Metodologija SGF-a provedena u 133 zemlje istraživala je 12 faktora konkurentnosti: institucije, infrastrukturu, makroekonomsku stabilnost, zdravlje i osnovno obrazovanje, visoko obrazovanje, efikasnost tržišta roba, tehnološku spremnost, poslovnu sofisticiranost, inovativnost, veličinu tržišta i financijsko tržište.

Ocjena konkurentnosti Hrvatske pogoršana je s 4.22 na 4.03, odnosno za znatnih 4,5 posto. Među navedenim kriterijima najveći pad zabilježen je u efikasnosti tržišta rada (za 24 mjesta), efikasnosti tržišta roba (za 18 mjesta), po kojima smo na 90. mjestu. Loše su ocijenjeni i naša razina kvalitete financijskog tržišta, poslovna sofisticiranost, te kvaliteta institucija. Domaće rezultate donekle popravljaju rastući rang makroekonomske stabilnosti, zadovoljavajuća pozicija zdravstva i primarnog obrazovanja, tehnološke spremnosti i infrastrukture.  U usporedbi sa zemljama EU prestigle su nas Mađarska (58,), Rumunjska (64.), Crna Gora (72.), dok su se Slovenija i Poljska još poboljšale, prva za pet, druga za sedam mjesta. Najbolja je Švicarska, a zadnjih godina najkonkurentniji SAD došao je na drugo mjesto, a slijede Singapur, Švedska i Danska. 

- Ovogodišnje istraživanje po prvi je puta Hrvatsku svrstalo u drugu polovicu ljestvice, među zemlje poput Bugarske i Ukrajine, od kojih smo bili bolji. Većina problema na koje gospodarstvenici ukazuju godinama poput neučinkovite javne uprave i neproduktivnih javnih rashoda, korupcije, neobrazovanosti, nedostatka inovativnosti i dalje su nam teret. 'Samo spremnošću za radikalne poteze i strukturne reforme možemo se vratiti na pozicije na kojima smo bili i pokušati biti bolji od konkurencije u neposrednom okruženju' - istaknuo je Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost.

Imperativ za Hrvatsku, istaknuo je Mladen Vedriš, član NVK-a jest potpun fokus na aktivnosti koje pridonose nacionalnoj konkurentnosti, dakle javnu upravu i institucije, poslovnu sofisticiranost (klasteri), jačanje uloge tržišta rada, jačanje povezanosti financijskog i realnog sektora i jačanje tržišta roba. Slavica Singer iz Sveučilišta Osijek istaknula je da nemamo kapaciteta za suradnju, a to je jedini način za pokretanje promjena. U Hrvatskoj ipak postoje brojni stručnjaci koje, istina, nitko ne sluša i ne koristi, ali pokušao je biti optimističan Ivica Mudrinić, vjeruje da će se to promijeniti. Vijeće će sada strukturirati svoje spoznaje u jasne prijedloge i pronaći saveznike kako bi zaključci relevantnog istraživanja, te suradnje gospodarstvenika, sindikata i obrazovnih institucija NVK-a bili iskorišteni za hrvatski boljitak. (D.T.T., Foto: Lider)