Hrvatska kravata, vino i maslinovo ulje zanimljivi kineskom tržištu

Potencijal za suradnju Kine i Hrvatske je velik, ali nažalost izrazito neiskorišten, rekao je kineski veleposlanik Shen Zhife na predavanju koje je održao na Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta u utorak.

 Hrvatska se može aktivnije uključiti na kinesko tržište izvozom kravata, kvalitetnih vina, maslinovog ulja, ali i elektroničkih proizvoda poput Končarevih transformatora, a najbolje bi bilo, savjetovao je veleposlanik, ići s manjim količinama visoke vrijednosti jer u Kini postoji itekako razvijeno tržište za luksuzna europska dobra.
Posljednje u nizu predavanja koja su na ovoj školi održali mnogi diplomati i poslovni lideri težilo je predstaviti hrvatskim studentima i javnosti drugu ekonomiju svijeta i ponuditi okvir moguće suradnje kako Europske unije tako i Hrvatske s Kinom.

  U svom je izlaganju veleposlanik iznio osnovne podatke o propulzivnom kineskom gospodarstvu poput prosječnog ekonomskog rasta od deset posto u proteklih 30-ak godina, 1,5 bilijuna dolara izvoza u prošloj godini i devizne rezerve od 2,8 bilijuna dolara. Objasnio je kako gotovo petinu svjetske populacije hrane sa samo sedam posto obradivih površina, nastavio s nabrajanjem niza kineskih uspjeha proteklih godina kao što je odlazak u svemir, izgradnja superbrzih vlakova, a s posebnim ponosom je istaknuo jednu od najpoznatijih kineskih investicija u inozemstvo, Geelyevu kupovinu Volva. Primjetio je pritom i kako vlasnik Geelya ima skromno ruralno porijeklo i nisko obrazovanje, ali i kinesku poduzetnost i ambiciju.

No, ima i problema. Prema Zhifeu, glavne poteškoće s kojima će se Kina baviti u novom petogodišnjem planu su ogroman nesrazmjer ruralne unutrašnjosti i razvijenog obalnog područja, nizak BDP per capita, manjak vlastite inovativnosti, štetnosti industrije na okoliš i niska domaća potrošnja . Upravo će se tim problemima Kina pozabaviti u periodu od 2011. do 2015. u kojem namjerava podići kvalitetu i efikasnost svog gospodarstva, ravnomjernije raspodijeliti nacionalno bogatstvo, potaknuti inovacije i korištenje zelenih tehnologija. Zato će predviđeni rast biti manji, oko sedam posto, ali strukturno održiviji. Što se suradnje s Europom tiče, EU je glavni trgovinski partner Kine i prostor za razmjenu je ogroman. S jedne strane Kina na europsko tržište plasira industrijska dobra, dok u Kini postoji velika potražnja za visokokvalitetnim europskim robama i luksuzima, od auta i vlakova do kravata, finih vina i kvalitetnog maslinovog ulja. U zaključku je veleposlaniok izrazio uvjerenje kako će hrvatsko članstvo u EU donijeti i daljnji razvoj i produbljivanje gospodarske suradnje dvaju zemalja. (V.F.)