Hrvatska mora na popravni ispit

Stav je EU-a da Hrvatska za pregovore o pravosuđu nije pripremljena, i da se otvaranje tog poglavlja može ponovno razmatrati kada se postigne suglasnost članica EU-a da je Hrvatska ispunila zadana mjerila

Bruxelles je krajem prošle godine obavijestio premijera Ivu Sanadera, kao i ministricu pravosuđa Anu Lovrin, da je Predsjedništvo EU-a odlučilo da se s RH do daljnjega neće otvarati pregovori o poglavlju 23 o pravosuđu i temeljnim pravima. Hrvatska na popravnom ispitu treba Europskoj komisiji predstaviti revidirani Akcijski plan za reformu pravosuđa, revidirani Nacionalni program za suzbijanje korupcije te dva odvojena plana koja se tiču prava nacionalnih manjina. Zagreb je gotovo pola godine čekao na dogovor članica Unije o popisu zadaća koje mora ispuniti u reformi pravosuđa, u borbi protiv korupcije i u primjeni manjinskih prava.

Diplomati iz članica europskog kluba mjesecima su brusili i dorađivali mjerila za otvaranje pregovora u tom poglavlju 23 koje se odnosi na pravosuđe i temeljna prava. Sam sadržaj tog popisa je očekivan. Zagreb je znao da će letvica za početak pregovora u tom, za Uniju iznimno važnom poglavlju, biti visoko postavljena. Mjerila za početak pregovora u području pravosuđa stroga su jer europski klub svoja vrata više ne želi otvarati nespremnim zemljama, kao što su bile Rumunjska i Bugarska. Hrvatska je takva mjerila dobila za ukupno 11 poglavlja, dakle za trećinu područja o kojima pregovara s Unijom.

Pravi će pregovori u tim područjima početi tek kada Zagreb uvjeri Bruxelles da je obavio 80 posto posla koji se očekuje od nove članice. U svemu tome je važna i brzina. Kao što je već upozorio izvjestitelj Europskog parlamenta za Hrvatsku Hannes Swoboda, ne dovrši li Hrvatska cijeli pregovarački posao do veljače 2009., uvelike bi se smanjila mogućnost ulaska u Uniju ciljane 2010 ili 2011. (HTV)