Hrvatska mora zadržati lokalne investitore

Na predstavljanju Trećega svjetskog samita International Leader Summit (ILS) u organizaciji Adriatic Instituta, svjetski priznati ekonomski stručnjaci najavili su glavne teme o kojima će se raspravljati na dvodnevnoj konferenciji o gospodarskom razvoju 17. svibnja u Sloveniji i 18. u Zagrebu

     Na konferenciji će prisustvovati hrvatski i slovenski premijeri Ivo Sanader i Janez Janša, kao i bivši premijer Estonije i Europskog parlamenta Mart Laar te još mnogi svjetski priznati ekonomski stručnjaci poput izvršnog direktora Centra za međunarodno privatno poslovanje Johna D. Sullivana. Laar je na konferenciji za novinare ukratko objasnio neke osnove ekonomskog razvoja Estonije, a kao primjer je istaknuo jedinstvenu poreznu stopu koja je, prema njegovu mišljenju, bila presudna u razvoju zemlje koja je  posljednjih godina zaradila više nego što je planirala, a taj se rast se, kaže Laar, i dalje nastavlja.

- Jedinstvenu poreznu stopu približili smo ljudima koji danas bez problema plaćaju porez i samim time smo reducirali sivu ekonomiju. Takav porez je, naime, lako plaćati, ali ga je vrlo teško izbjeći - tvrdi Laar, dodajući da je prošlogodišnji rast BDP-a iznosio 10 posto, pa je Estonija na taj način privukla mnoge lokalne i strane investitore. Estonija je, tvrdi, značajno napredovala i u informatizaciji i u uvođenju IT sustava u sve segmente društva i jedna je od rijetkih zemalja koja svojim građanima nudi besplatan pristup internetu. Putem takvog sustava građani mogu pratiti tijek novca državnog budžeta, kao i utjecaj jedinstvene porezne stope na njihov svakodnevni život. Svoju središnjicu u Estoniji otvorila je i kompanija besplatnog telefoniranja Skype.

Američki ekonomski stručnjak John Sullivan na konferenciji će govoriti o pozitivnim efektima udruživanja pojedinačnih poduzetnika u zajednice jer tvrdi da je to najbolji način detekcije aktualnih problema koji koče ekonomski razvoj i stvaraju barijere malim i srednjim tvrtkama. On tvrdi da se problemi u hrvatskom gospodarstvu mogu svesti na četiri osnovne razine, a to su zakonodavstvo, kompleksnost porezne politike, birokracija i korupcija. Tada se logično javljaju, kaže, i visoka stopa nezaposlenosti kao i visok stupanj sive ekonomije.

- Kada investitori naiđu na takve barijere, preostaje im tri izbora. Odustati, podmititi ili ilegalno poslovati. Hrvatska mora zadržati lokalne investitore, ali i početi konkurirati i drugim državama kao što su Mađarska, Estonija i Irska - zaključio je Sullivan. Usporedbe radi, opterećenja na plaću u Hrvatskoj iznose 100 posto, dok je taj postotak u Estoniji 33 posto. Velika razlika postoji i u porezu na dobit koji kod nas iznosi 20 posto, u Srbiji 10 posto, a u Estoniji 0 posto.  (Željka Laslavić)