Hrvatska na 40. mjestu po konkurentnosti tek za četiri godine

Na konferenciji 'Konkurentnost regija i županija Hrvatske', održanoj u utorak u organizaciji Nacionalnog vijeća za konkurentnost, HGK i Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), vodeći hrvatski ekonomski stručnjaci i predstavnici državne vlasti složili su se da Hrvatska u idućih četiri do pet godina sa sadašnjeg 57. mjesta po konkurentnosti, mora dospjeti među prvih 40 zemalja.

Ministar regionalnog razvoja Petar Čobanković osvrnuo se u panel raspravi na nužne mjere decentralizacije, a to je slijevanje prihoda od poreza na dohodak i prodaje državnih stanova direktno u budžete lokalnih zajednica, kojima bi također trebalo pripasti i svo građevinsko zemljište. Osvrnuo se i na odluku svojeg bivšeg Ministarstva poljoprivrede, da svaki seljak za jedan hektar zemljišta dobije državni poticaj. - Ako se kroz poticaje razvija socijala, ne možemo očekivati porast proizvodnje. Poduzetnički i socijalni poticaji ne smiju biti izjednačeni - izjavio je Čobanković, najavivši dovršetak Strategije i novog Zakona reginalnog razvoja do kraja ove godine.

Hrvatska je, prema preporuci EU podijeljena u tri nove regije, Sjeverozapadnu, Panonsku (središnja i istočna) i Jadransku Hrvatsku, od kojih je, prema analizi regionalnog indeksa konkurentnosti, najslabije razvijenija Panonska, a najrazvijenija Sjeverozapadna, na čelu sa Zagrebom, Međimurjem i Istrom.  U prezentaciji koju je izradila Slavica Singer, članica Nacionalnog vijeća za konkurentnost i profesorica na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, navedeno je osam stupova regionalne konkurentnosti - demografija, zdravlje, kultura, zatim obrazovanje, infrastruktura, investicije, ekonomski rezultati i slično, a ne samo BDP po glavi stanovnika, kako se do sada mjerio uspijeh pojedine zajednice. U osam županija koje se nalaze na dnu ljestvice, više od 50 posto površine nalazi se u područjima posebne državne skrbi.

Prema mišljenju predsjednika Nacionalnog vijeća Darka Marinca, čak i najrazvijenije hrvatske regije putuju brzinom najsporijeg europskog vagona, no postoje sve predispozicije za daljnji razvoj. Potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac primarnim koracima za jačanje konkurentnosti smatra osmišljavanje projekata, učinkovito upravljanje, monitoring te procjenu projekata i njihove učinkovitosti. Pametno osmišljeni regionalni projekti, slažu se stručnjaci, jedini su način da lokalne zajednice dobiju poticaje i od države i od europskih predpristupnih i strukturalnih fondova. Kakvi projekti se u kojoj regiji trebaju razvijati pokazat će Strategija i iscrpna suradnja županija u novoj podjeli regija.

Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš naveo je logistiku, turizam, poljoprivredu i obrazovanje kao vodeće grane kojima bi hrvatske regije trebale usmjeriti svoj razvoj. Svoje mišljenje o konkurentnosti Hrvatske dali su i Yuri Afanasiev, stalni predstavnik UNPD-a u RH i Jean-Marie Seyler, direktor Europske komisije za regionalni razvoj, koji je bio zadužen i za implementaciju europske regionalne politike u Rumunjskoj, Bugarskoj, Grčkoj i Cipru.  - Hrvatska ima četiri do pet godina da se makne sa sadašnjih 50 posto prosjeka europskog BDP-a. Istovremeno mora stvoriti sve uvjete za razvoj zdrave makroekonomije, infrastrukture, reformu javnih institucija, ali i raditi na polju tehnoloških inovacija i jačanja poduzetništva. - zaključio je Seyler.   (Željka Laslavić)