Hrvatska na dnu ljestvice ekonomskih sloboda

Hrvatska je i dalje u kategoriji uglavnom neslobodnih ekonomija što je smještava prema dnu europske i svjetske ljestvice, zaključak je 14. godišnjeg izvješća Indexa ekonomske slobode koji objavljuju The Heritage Foundation i The Wall Street Journal, a predstavio ga je Adriatic institut za javni poredak danas u Zagrebu

Prema tom izvješću, Hrvatska je u 2007. godini zauzimala 109. mjesto u svijetu, ali je u istoj godini nakon revizije Svjetske banke, koja je revidirala podatke i rafinirala metodologiju, prošle godine završila na 123. mjestu od 157 zemalja. U Europi Hrvatska je na 37. mjestu od 41 zemlje, a njezina ukupna ocjena ispod europskog prosjeka.
Prema procjeni Instituta, Index za 2008. godinu Hrvatsku svrstava na 113. mjesto navodeći da je općenito gospodarstvo slobodno 54,6 posto, što je 0,7 posto više u odnosu na prošlu godinu.

Index se izračunava prema 10 parametara, a prema ovom Izvješću, najveća je slabost Hrvatske njezin preglomazan državni aparat. To u drugim područjim uvelike otežava regulaciju poslovanja, radne snage, čak i prava na vlasništvo. To se odražava na sudski sistem koji je sklon korupciji, političkom uplitanju i neefikasnoj birokraciji, pa su zbog toga inozemni ulagači skloniji međunarodnoj arbitraži.

- Index dolazi baš u pravo vrijeme, kad je osnovana nova koalicijska Vlada, koja mora započeti obećani posao reformi - rekao je Joel Anand Samy, suosnivač Instituta. Niska pozicija Hrvatske u europskim i svjetskim razmjerama, drže u Institutu, šalje pogrešnu poruku stranim investitorima i lokalnim poduzetnicima. - Porazni Index ekonomskih sloboda i u 2008. godini pokazuje da je Hrvatska ocijenjena kao 'uglavnom neslobodna' zemlja. Novoizabrani saborski zastupnici moraju ozbiljno ispitati nalaze Indexa i provesti politike rasta, a ne kozmetičke promjene - rekla je Nataša Srdoč, suosnivačica i predsjednica Instituta.

Osim utjecaja države, vlasničkih prava i slobode od korupcije, u čemu je Hrvatska najlošije ocjenjena, ostali su parametri financijska sloboda, sloboda ulaganja, sloboda poslovanja, radna sloboda i fiskalna sloboda koje su dobile osrednju ocjenu te sloboda trgovine i monetarna sloboda koje su ostvarile određeni napredak. (Edis Felić)