Hrvatska nadomak cilju, Bosna ovisi sama o sebi

Daljnje ustrajanje na reformama, borba protiv korupcije i suradnja s Haagom, još uvijek su ključne stvari koje Hrvatska mora riješiti prije konačnog postizanja cilja i ulaska u Europsku uniju, rekao je Olli Rehn, povjerenik Europske komisije za proširenje na konferenciji o Zapadnom Balkanu koju organizira švedsko predsjedništvo Unije.

Dajući kratak pregled napredovanja zemalja u regiji, podsjetio je kako su hrvatski pregovori u završnoj fazi i da se počinje izrađivati nacrt pristupnog ugovora, a već je kreiran i financijski okvir za prve godine članstva. To je jako dobra vijest imajući u vidu vremenske periode koji se spominju za ostale države.Upitan što misli o tezi kako u Uniji postoji prešutni sporazum da se nakon Hrvatske Unija neće neko vrijeme širiti, Bildt je rekao da brzina pristupanja ovisi o svakoj zemlji individualno. Ipak, iza objašnjenja kako iza svakog novog pristupanja dolaze sve veći zahtjevi i sve veći skup pravila koje zemlja kandidatkinja mora ispuniti, može se isčitati kako Unija zaista, pored Islanda, neće skoro otvarati svoja vrata novim članicama.

Dobitnik kraja godine, je, čini se, Srbija kojoj je ukinut vizni režim za Uniju i implemetiran Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. O Ratku Mladiću, zasad, ni riječi, ali je interes novinara pobudila najava Srbije da će krajem mjeseca predati zahtjev za članstvo, što je izazvalo podijeljene reakcije dvojca Rehn-Bildt. Bildt je u svom odgovoru pozdravio takvu odluku Vlade, dok je Rehn izrazio određene rezerve i rekao kako treba ići korak po korak. S druge strane, opći dojam je da najgore u regiji u ovom trenutku stoji Bosna i Hercegovina, s kojom je Unija, očito je iz izjava Bildta i Rehna, razočarana. Nekoliko puta odgovarajući na pitanja o BiH, Bildt je naglasio kako sve ovisi o samoj Bosni, sugerirajući time određenu dozu rezignacije Unije u slučaju Bosna.

Makedonija će končano otpočeti pregovore, iako imajući u vidu iskustva sa graničnim sporom između Hrvatske i Slovenije, teškoće makedonskog pristupanja, zbog temeljitog razilaženja s članicom Grčkom, tek će uslijediti, usprkos optimizmu Rehna i Bildta nakon određivanja početka pregovora s tom zemljom. Albanija i Crna Gora čekaju na mišljenje Unije o njihovom zahtjevu za članstvom, a Kosovo je u ovom trenutku najdalje od Unije koja je zasad odlučila samo to da u budućnosti valja ukinuti vizni režim i promijeniti trgovinski režim, bez preciziranja.

Rehn je izrazio ponos na svoj angažman u proširenju, s obzirom da će uskoro prijeći na drugo mjesto u Komisiji, podsjetivši da su na početku njegova mandata jedva postojali konstruktivni odnosi Unije sa zemljama Zapadnog Balkana, a danas je slika bitno drugačija. Na kraju, Rehn je pozvao na daljnje jačanje reformi, vladavine zakona i rezanje javne potrošnje u borbi protiv recesije, naglasivši ulogu regionalne suradnje u tome.

Među glavnim govornicima našao se i Hido Biščević, glavni tajnik Vijeća za regionalnu suradnju. ‘Doprinjevši organizaciji ove koferencije, Vijeće se pridružilo onima koji prepoznaju povijesni poziv na pomicanje cijelog jugoistoka Europe, uključujući ključno područje Zapadnog Balkana, prema pristupanju Europskoj uniji, temeljeno na postignućima koja su postignuta unutar regije i na jasnim obvezama Unije’, rekao je Biščević. I on se osvrnuo na nedavno usvajanje Lisabonskog ugovora, rekavši kako je EU krenula na novo putovanje koje bi trebalo rezultirati još snažnijom ulogom Unije na globalnoj pozornici, čime je potreba za konsolidiranjem odnosa i utvrđivanjem mira u Jugoistočnoj Europi samo još veća.

Ustvrdio je kako proces proširenja valja temeljiti na ispunjavanju kriterija za pristup, ali i potpunom potvrdom europske perspektive, time dajući do znanja da Vijeće, odnosno regija u cjelini, očekuju nastavak proširenja Unije. U zaključku svog obraćanja, Biščević je pozvao lidere regije na punu odgovornost i riješavanje svih preostalih nesuglasica na temelju međusobnog razumijevanja i uvažavajući pragmatičnost. ‘Ne možemo profitirati od daljnje stagnacije, samodopadnosti ili zatvorenosti’, rekao je.

Inače, da niti Europska unija ne znači nužno dobru organizaciju mogli su se uvjeriti novinari koji su u početku morali konferenciju pratiti preko video zida u press sobi, da bi tek nakon pola sata ne funkcioniranja opreme, bili ipak pušteni u glavnu dvoranu.  (Vanja Figenwald)