Hrvatska nam je preblizu za ulaganja u proizvodnju

Prema najgorem scenariju, morat ćemo otpustiti veći broj radnika. Zasad smo u tom smislu provodili ‘soft’ mjere, poput smanjenja plaća od 10 % i skraćivanja radnog tjedna na 36 sati

razgovarala Matilda Bačelić
[email protected]

Gorenje nije najveća slovenska tvrtka, iako je ukupni prihod od 1,3 milijarde eura svrstava u sam vrh, ali je zato vjerojatno najveća multinacionalka s prostora bivše države. Ima 50 tvrtki u inozemstvu gdje ostvaruje i 90 posto prodaje, a posljednjih se godina iz industrijskog pokušava svim silama preobraziti i u dizajnerskog diva. U takvoj ga je poziciji aktualna kriza zatekla i nemilosrdno pogodila. Pad prodaje oštar je na gotovo svim tržištima, pa Gorenje traži i državnu pomoć te najavljuje otkaze, a zasad koristi ‘inovativnu’ metodu uvjeravanja zaposlenika prema kojoj je bolje otići sam. Dolaskom teških vremena, sve više kritičara Upravi Gorenja, na čelu s Franjom Bobincem, zamjera neke poteze, poput bavljenja vlasničkim pitanjima. Predsjednik Nadzornog odbora Jože Zagožen pak izjavljuje da bi teško našli boljeg čovjeka za vođenje Gorenja. Prema sadašnjim procjenama Uprave, Gorenje može izdržati još 12 do 18 mjeseci u slučaju da se kriza znatno ne pogorša, jer razina zaduženosti, a ni nelikvidnost, još nisu alarmantne. Prvi ‘mož’ Gorenja u intervjuu Lideru govori o situaciji na hrvatskom tržištu u svjetlu pogoršanih političkih odnosa, o suočavanju s krizom i aktualnom strategijom, ne iznoseći pritom konkretne brojke s obzirom na to da se službeni rezultati za 2008. očekuju 26. veljače.

• Kako aktualna slovensko-hrvatska politička kriza utječe na poslovanje Gorenja?
- Ne postoje analize o tome koliko prodaja pada zbog takve situacije. Političke napetosti između država, nema sumnje, nisu dobre za odnose u privredi. Dosta se često susrećem sa slovenskim političarima, ne samo kao predsjednik Uprave Gorenja nego i kao predsjednik Udruženja menadžera Slovenije, i uvijek govorim da odnos Slovenije i Hrvatske nije samo političko nego i prvoklasno ekonomsko pitanje te da treba održavati dobrosusjedske odnose. Hrvatska je jedan od najvažnijih slovenskih vanjskotrgovinskih partnera i obratno. Politika i s jedne i s druge strane često nema dovoljno razumijevanja za te stvari, ali na to smo naviknuli na ovim prostorima. Osobno jako cijenim Hrvatsku kao državu s velikim potencijalom i šteta je da se takve stvari događaju.

• Mislite li da će na kraju prevladati ekonomski interes ili je ovo ipak prevažno političko pitanje za Sloveniju? Sluša li slovenska Vlada poduzetnike?
- Mislim da je Vlada svjesna kako nam je u interesu da Hrvatska uđe u EU i da se granica proširi dalje na jugoistok. Ali, politika je uvijek umjetnost mogućega i u nekim situacijama odlučuju neki drugi činitelji. Osobno vjerujem da će se stvari vrlo brzo srediti. Slovenska Vlada se sada angažirala na ratifikaciji ulaska Hrvatske u NATO i samo je pitanje vremena kad će Hrvatska ući u EU. Mislim da će na kraju Slovenija biti veliki zagovaratelj ulaska Hrvatske u EU jer je to i u njezinu interesu.

• Koliko je Gorenju bitno hrvatsko tržište?
- Oko pet posto cjelokupnog prometa Gorenja otpada na Hrvatsku, što je, uzme li se u obzir da je naša struktura prometa vrlo raspršena, velik udjel. Hrvatska nam je među top deset tržišta. U ovom trenutku imamo problema s likvidnošću i političkih nesuglasica, iako mislim da kriza mnogo snažnije utječe na pad prodaje.

• Jeste li revidirali planove za 2009.? Kakve su sadašnje prognoze?
- U ovim se uvjetima ne može dati točne prognoze. Dogovorili smo se da ćemo svaka tri mjeseca raditi reviziju rezultata i vidjeti što treba napraviti. Upravo smo završili prodajnu konferenciju sa svim filijalama prodajne mreže po svijetu i napravit ćemo plan za drugi kvartal.

• Koji vam je ‘crni scenarij’ u slučaju da kriza postane još ozbiljnija ?
- Već smo izradili tri scenarija za krizu. Svaki scenarij ima svoj plan djelovanja ovisno o ozbiljnosti pada potražnje. Prema najgorem scenariju morat ćemo otpuštati veći broj radnika. Zasad smo u tom smislu primijenili ‘soft’ mjere poput smanjenja plaća, od deset posto, i skraćivanja radnog tjedna na 36 sati.

• Jesu li vam još prioritet tržišta EU ili je prevladala orijentacija na Istok?
- Rusija i Ukrajina su nam vrlo važna tržišta, ali tamo bilježimo i veliki pad. Najviše je pala Ukrajina, gotovo 80 posto. Problem je i to što su lokalne valute grivna i rubalj snažno devalvirale, što jako utječe na potražnju tih dviju zemalja. U ovom trenutku imamo čak veće probleme na Istoku nego na Zapadu Europe.

• A na ta ste se tržišta fokusirali posljednjih godina...
- Nikad se nismo orijentirali samo na Istok. U strategiji nam je zacrtano da nam je cijela Europa domaće tržište, ali nam je posljednjih nekoliko godina Istok rastao prema mnogo većim stopama. Danas su naši tržišni udjeli veći na Istoku nego na Zapadu. U Istočnoj Europi Gorenje je jedan od vodećih brendova s tržišnim udjelom koji varira u različitim segmentima između četiri i 30 posto, dok u Jugoistočnoj Europi držimo udjele od 50 posto i više.

• Što je i dalje strateški cilj Gorenja?
- Generalni cilj nam je biti među prvih pet u cijeloj Europi. Na svakom tržištu na kojem smo prisutni želimo biti među pet do šest najvećih proizvođača. Zasad smo među prva tri do četiri proizvođača u svim zemljama Srednje i Istočne Europe, a tu spada i zapadni Balkan. U Zapadnoj smo Europi među osam najvećih i držimo četiri posto ukupnoga europskog tržišta.

• S obzirom na to da je industrija kućanskih aparata vrlo zasićena i konkurentna, koga morate preskočiti da biste to postigli?
- Glavni igrači u ovoj branši su Bosch Siemens, Electrolux, Whirpool i Indesit. Nakon velike četvorke, tu je Miele koji ne prodaje toliko mnogo jer ima visoku prosječnu cijenu, pa turski Arcelik, a nakon toga smo izjednačeni mi španjolskim Fagorom, Thomsonom Brantom, Candyjem itd. Gorenje je već danas mnogo jače od nekih od tih proizvođača.

• Na čemu je Gorenje proteklih godina raslo brže od konkurencije?
- Na fantastičnom dizajnu i novim tehnologijama.

• Neki vam spočitavaju da ste sve karte bacili na dizajn, koliko vam se isplatilo ulaganje u suradnju s poznatim dizajnerima poput Pinifarine, Ora Ita i Swarowskog. Kako napreduje prodaja premium proizvoda i hoćete li se u budućnosti orijentirati samo na taj segment?
- Prije nekoliko godina luksuzne linije činile su nam svega jedan do dva posto ukupne prodaje, dok danas čine 10 do 12 posto i bilježe veći rast od klasičnih. Gorenje se želi pozicionirati kao lider u dizajnu i inovativnosti.

• Koliko na godinu ulažete u razvoj novih proizvoda i dizajn?
- Oko tri do pet posto ukupnog prometa.

• Suradnja s tehnološkim divom Appleom bila je prilično iznenađenje. Kada će na tržište doći sadašnji prototipovi, poput linije Made for iPod ili Qube?
- Apple je ideju da naš hladnjak kombiniramo s kultnom napravom iPod toucha jako dobro prihvatio i Gorenje je prva tvrtka koja je potpisala takav ugovor na području kućanske elektronike. Koncepte Black Qube, White Qube i hladnjak Gorenje Made for iPod još razvijamo. To su revolucionarni pogledi na arhitekturu životnog prostora i lifestyla, a njihov potencijal još istražujemo. Bude li dovoljno interesa na tržištu, krenut ćemo u proizvodnju.

• Kolika je vrijednost brenda Gorenje?
- Potkraj prošle godine European brand institute je vrijednost brenda Gorenje procijenio na 445 milijuna eura. Po tome smo uvjerljivo najjači slovenski brend.

• Lani ste kupili nizozemski ATAG. Koliko će to poboljšati rezultat Gorenja?
- U 2008. godini ATAG je ostvario planirani profit, zato očekujemo da će isplatiti dividendu u visini oko 10 milijuna eura, a šest milijuna od toga je već bilo isplaćeno u prošloj godini.

• Jeste li odustali od još jedne akvizicije koju ste najavili za prošlu godinu?
- Zbog intenzivne konsolidacije u branši nema previše tvrtki koje nas zanimaju, ali pažljivo pratimo sve mogućnosti koje bi se mogle pružiti za akvizicije u budućnosti.

• Kako komentirate drastičan pad cijene dionice Gorenja na Ljubljanskoj burzi?
- Cijena dionice nam je pala više od 70 posto, ali iako trpimo negativne utjecaj krize, takav pad nema veze s poslovanjem Gorenja. Ljubljanska burza je vrlo mala i slabo likvidna i globalni se utjecaji prelijevaju automatski.

• Država vas je već bila stavila na ‘prodajnu listu’. Hoće li uskoro doći do prodaje 26 posto državnih dionica u Gorenju?
- Mislim da u kratkom roku neće, upravo zbog sadašnje niske cijene dionice. Kad im cijena ponovno naraste, to bismo mogli očekivati jer cilj države nije da dugoročno ostane u vlasničkoj strukturi Gorenja.

• Bojite li se neprijateljskog preuzimanja?
- Neprijateljsko preuzimanje je teoretski moguće jer Gorenje ima oko 20 tisuća dioničara, ali pitanje je kako bi na to reagirali veći dioničari, poput države, investicijskog fonda KD (drži oko osam posto, op. a. ), a od dokapitalizacije pretprošle godine i 150 menadžera Gorenja udruženih u tvrtku Ingor ima pet posto dionica.

• Kažete da se u krizi ne smiju zaboraviti dugoročni razvoj i ljudi koje se mora motivirati. Kako to planirate postići u uvjetima kada ste prisiljeni otpuštati zaposlenike?
- Lider mora biti uzor svim zaposlenima. Kriza je svojevrstan izazov za sve. Zbog toga smo pojačali komuniciranje među zaposlenima na svim razinama u smislu postizanja zajedničkih ciljeva. Imam povjerenja u sve svoje suradnike i znam da ćemo uspjeti prebroditi sve poteškoće.

• Dosta ste investirali u regiju, ponajprije u Srbiju, s više od 50 milijuna iznose ulaganja u posljednjih nekoliko godina. Zašto ste zaobišli Hrvatsku i planirate li u budućnosti neka ulaganja na tom tržištu?
- Hrvatska nam je bila preblizu, dok se Srbija pokazala kao bolja lokacija i zbog jeftinije radne snage. Osim toga, iz Valjeva, gdje smo otvorili tvornicu hladnjaka, imamo dobru logističku poziciju za tržišta Rumunjske i Bugarske.
Vjerujem da ćemo s novim proizvodima dodatno poboljšati poziciju na hrvatskom tržištu, imamo izvrstan servis, nekoliko prodajnih centara i dobro radimo s hrvatskim trgovcama.

• Je li kriza utjecala na smanjenje planiranih investicija Gorenja?
- Sve što smo planirali i napravili smo. U Valjevu nam nije ni bio plan ove godine graditi novu tvornicu perilica, nego samo kupiti zemlju, a to smo i učinili. Gradnja tvornice je u planu u sljedeće dvije-tri godine.