Hrvatska nema pravo na siromaštvo

Svjetska banka prezentirala je izvješće o životnom standardu i regionalnom razvoju u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom predsjednika Stjepana Mesića. Prilikom predstavljanja strategije, Seth Adnan direktor Svjetske banke za Hrvatsku, Bugarsku i Rumunjsku, napomenuo je kako Vlada trenutno izdavaja četiri posto BDP-a za više od sto programa tako da u zemlji poput Hrvatske ne bi trebalo biti govora o siromaštvu. - Siromaštvo postoji ne zato što nema dovoljno sredstava za smanjenje siromaštva već zato što sredstva nisu optimalno usmjerena- rekao je Seth Adnan

Presjednik Mesić se složio kako Hrvatska nema pravo na siromaštvo uz sve prednosti koje posjeduje. - Srećom analiza Svjetske banke pokazuje da je siromaštvo u Hrvatskoj relativno ograničeno. Svega 11 posto stanovnika je siromašno, a oko jedan posto stanovnika nalazi se u zoni ozbiljnog siromaštva- napomenuo je Mesić te dodao da su problemi životnog standarda građana znatno složeniji. - Čak tri četvrtine kućanstava u Hrvatskoj ima problema s pokrivanjem svojih mjesečnih troškova, a polovica prihoda ide na zadovoljenje temeljnih egzistencijalnih potreba- rekao je Mesić. Iznio je i podatak da BDP po stanovniku Hrvatske iznosi oko 55 posto prosjeka zemalja članica Europske unije te da unatoč relativno visokim stopama ekonomskog rasta proces kreiranja radnih mjesta bio je vrlo ograničen.

- Hrvatska ima udjel zaposlenih od oko 55 posto u aktivnom radnom stanovništvu dok je prosjek EU oko 65 posto- naglasio je Mesić te dodao kako je razvoj još uvijek ispod potencijalnih mogućnosti razvitka Hrvatske te da su potrebne društvene, političke, ekonomske i socijalne reforme. Šef Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj, Vincent Degert izjavio je kako je stopa zaposlenosti u Hrvatskoj jedna od najnižih u Europi te da Vlada može učinkovito iskoristiti studije izrađene u sektoru obrazovanja i međunarodnu potporu kako bi pronašla način provođenja socijlanog programa. Detaljnije rezultate studije predstavio je viši ekonomist Svjetske banke Salman Zaidi koncentrirajući se na tri ključna nalaza studije. Siromaštvo u Hrvatskoj je prilično plitko, odnosno samo je realtivno mali udio siromašnih suočen s teškom neimaštinom, zatim siromaštvo se može smanjiti bržim otvaranjem novih radnih mjesta i bolje ciljanim socijalnim izdacima.

Zaidi je rekao kako regionalne razlike u Hrvatskoj postoje no kako nisu veće od onih u drugim europskim zemljama. Rezultati studije pokazuju da gledano prema paritetu kupovne moći od 4 dolara dnevno Hrvatska ima nižu stopu siromaštva od Rumunjske, Bugarske, Mađarske, Poljske, Turske Rusije, Srbije, Makedonije i nekoliko drugih zemlja obuhvaćenih studijom. Zaidi je rekao i kako se rizik siromaštva povećava s dobi, kako su žene i mladi u izrazito nepovoljnom položaju na tržištu rada te da u visokom siromaštvu prednjače ruralna središnja i ruralna istočna regija. (Bojana Božanić)