Hrvatska pala za tri mjesta-Polančec se poziva na subjektivne procjene anketiranih

Hrvatska je, nakon što se prošle godine malo popravila, u 2008. pala za tri mjesta na ljestvici globalne konkurentnosti. Nalazi se tako na 61. mjestu, a kako je rekao Goran Radman, iz Nacionalnog vijeća za konkurentnost koje je rezutlate Svjetskog gospodarskog foruma predstavilo u četvrtak, trebala bi biti oko 40. mjesta.

- Hrvatska ne napreduje, ne uspijeva se priključiti novim članicama EU, a počinju nas sustizati zemlje u okruženju- rekao je Radman. Među prvom četvorkom nema promjena (SAD, Švicarska, Danska i Švedska), no u prvih deset stigla je Kanada, dok je Njemačka zabilježila pad za dva mjesta. Glavni pokretači najkonkurentnijih zemalja svijeta su transparentno funkcioniranje institucija, odlična povezanost akademskog s poslovnim sektorom i snažno ulaganje u znanost i inovacije. Ne čude stoga loši rezutlati Hrvatske koja te kriterije već godinama navodi kao iznimno važne, no pomaci su zanemarivi.

Potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Damir Polančec rekao je kako je izvješće o konkurentnosti više nego dobrodošlo, ali da se u obzir mora uzeti da su uz jasne statističke podatke u izvješće uključene i subjektive procjene 101 poduzeća u Hrvatskoj. Komentirajući pozitivne i negativne promjene u hrvatskoj konkurentnosti naglasio je kako je riječ o subjektivnim procjenama 101 čovjeka, na što je Radman rekao ‘činjenice su činjenice, a dojmovi istina’.
Ono čime se Hrvatska može tješiti jest da trenutno bolje kotira od Mađarske, koja je pala za 14 mjesta na 62. poziciju, no mađarski problemi poput korupcije, sive ekonomije, infacije, malog rasta BDP-a i rasta nezaposlenosti nisu samo mađarski. Kako je rekao Krešimir Sever Hrvatskoj bi to trebalo biti zvono na uzbunu.

Za razliku od Hrvatske, zemlje u okruženju ostvarile su rast konkurentnosti pa je tako Crna Gora skočila za 18. mjesta na 65., Rumunjska za 7. mjesta na 68. te Srbija za 7. mjesta na 85. mjesto.U odnosu na prošlu godinu Hrvatska je lošije rezultate ostvarila po pitanju efikasnosti tržišta roba i tržišta rada, efikasnosti i kvaliteti institucija te poslovnoj sofisticiranosti. Pozitivni pomaci ostvareni su u području kvalitete okoliša, raspoloživosti novih tehnologija i tereta subvencija poljoprivredi, a negativni u raširenosti podmićivanja domaćih tvrtki, neregularnim plaćanjima u javnim ugovorima te pristutnosti ICT-a u vladinim uredima. Gotovo je tragično da se među prve tri konkurentske prednosti Hrvatske nalazi mali utjecaj HIV-a, malarije i tuberkuloze na poslovanje poduzeća, dok su glavni nedostaci utjecaj propisa o poslovanju na strana izravna ulaganja, suradnja u odnosima zaposlenik-poslodavac, strana ulaganja i transfer tehnologija.

Dakle, bez obzira na to kako tko tumačio rezultate hrvatski se poduzetnici žale na učinkovitost javne uprave, korupciju, poreznu regulativu i pristup financijskim izvorima, i teško da ih bilo tko može uvjeriti da su u krivu. Uz to na umu treba imati da je istraživanje provedeno u proljeće ove godine i nije uključilo niz kasnijih događaja koji ovih dana vrište s naslovnica svih medija od krize financijskog sektora do organiziranog kriminala. Vijeće je tako pozvalo sve sudionike na hitni i veći angažman u područjima modernizacije i reforme javne uprave, suzbijanja korupcije, efiksnijeg tržišta rada i razvijanja poslovnog sektora s naglaskom da će se reformski zahvati provoditi u sve složenijim uvjetima. (Bojana Božanić)