Hrvatska pošta mora spašavati HPB jer Vlada nije na vrijeme provela dokapitalizaciju

Unatoč tomu što je Josip Protega jedinu banku u hrvatskom vlasništvu doveo među deset najvećih, vlast ga već neko vrijeme želi 'nagraditi' smjenom. On joj zasad uspješno odolijeva

Piše: Gordana Gelenčer
[email protected]

Svi razvojni putovi Hrvatske poštanske banke vode u - dokapitalizaciju. No nekoliko godina stara priča o dokapitalizaciji HPB-a ni ove godine neće biti ispričana, bar ne na način kakav je još u siječnju ove godine priželjkivalo vodstvo banke. Tada je, naime, Uprava planirala već u svibnju dokapitalizacijom prikupiti između 1,6 i 2,5 milijardi kuna, i to ili javnom ponudom dionica ili privatnom ponudom dioničarima. No Vlada kao vlasnik nije htjela početi pripreme prije objave revidiranih podataka poslovanja za 2007. Šteta propuštene prilike, jer tada je IPO još imao smisla. S predugim oklijevanjem i vaganjem nakon ljeta za to je bilo prekasno.

No neki se oblik dokapitalizacije mora provesti (ili bar uskočiti s dodatnim novcem) jer od 1. siječnja 2009. na snazi je HNB-ov propis o adekvatnosti kapitala od najmanje 12 posto. Banka, doduše, bez obzira na problem nedostatka kapitala (koji druge banke nemaju, jer imaju oslonac u inozemnom vlasniku) cijelo vrijeme stopu adekvatnosti održava iznad sadašnjega zakonskog minimuma od 10 posto. Potkraj rujna ove godine ta je stopa bila 10,68 posto. Banke za prilagodbu imaju cijelu prvu polovicu godine (neki oblik dokapitalizacije za dostizanje stope adekvatnosti kapitala od 12 posto osim HPB-a trebaju još Croatia, Nava i Podravska banka), ali ni do tada IPO ili neki drugi oblik prave dokapitalizacije neće imati ništa više smisla nego danas. Izvor u Ministarstvu financija kaže da se situacija u samo nekoliko mjeseci zakomplicirala, modeli načina dokapitalizacije sveli su se na minimum. Sada je teško, odnosno gotovo nemoguće, provesti dokapitalizaciju na željeni način, pa u Ministarstvu razmišljaju kako da 'kupe' nekoliko mjeseci dok se ne pruži bolja prilika za pravu dokapitalizaciju.

Scenariji za kupnju vremena

Zato su od Uprave banke HPB-a zatražili plan za 2009. s nekoliko scenarija, odnosno 'maksimalno fleksibilnih' opcija kojima bi premostili vrijeme. Banku bi trenutačno zadovoljilo 300-tinjak milijuna kuna, što bi adekvatnost kapitala podignulo na približno 12 posto. No da nešto i ostane za poslovanje u idućoj godini, bilo bi idealno, objašnjava izvor, da prikupi 400 do 500 milijuna kuna. Naime, iako je banka pomalo i profitirala s krizom jer se štednja iz banaka s inozemnim vlasnicima počela seliti u 'prave' domaće banke, upravo to i jest nedostatak. Ukidanjem granične obvezne pričuve (penali za inozemno zaduživanje) HPB-u nije imalo što sjesti na račun jer banka nema inozemnog vlasnika, pa se u inozemstvu i nije zaduživala.

Drago Jakovčević, profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i član Nadzornog odbora HPB-a, potvrđuje da će Hrvatska pošta kao jedan od vlasnika (HP drži 33,56 posto, HFP 37, a HZMO 28,01 posto) 'uletjeti' s nekoliko stotina milijuna kuna da bi se povećala adekvatnost kapitala, a ostatak do bar milijardu i pol kuna prikupit će se prema nekom drugom modelu, no zasad ne želi o detaljima. Na pitanje što je s davnim planom spajanja s Croatia bankom u veliku i jaku domaću banku koja bi bila glavni oslonac hrvatskim poduzećima, Jakovčević kaže da takav plan više nije izvediv. U samoj banci kažu da su u strateškim planovima zacrtali najmanje milijardu i pol kuna povećanja kapitala. Uz pomoć tog bi novca mogli provesti većinu projekata, neke su već počeli, a dio je trebao početi nakon ulaska svježega kapitala. Svjesni su da se planovi moraju mijenjati i da će se dokapitalizacija odvijati postupno. Do kraja godine očekuju uplatu od otprilike 110 milijuna kuna dugoročnog depozita koji će uplatiti Hrvatska pošta, jedan od vlasnika i strateških partnera. Preostali će se iznos uplatiti kada i kako to prilike i daljnji razvojni planovi banke budu omogućavali i tražili, kažu u banci.

No i s manjkavim kapitalom HPB je jedina domaća banka među prvih deset. Na rang-ljestvici za 2007. sedmi je prema neto dobiti i aktivi, osmi prema štednji stanovništva, deveti prema jamstvenom kapitalu i odobrenim kreditima. Njegov je streloviti rast počeo s novom upravom na čelu s Josipom Protegom.

Agresivno sustizanje velikih

Agresivnom politikom razvoja banka se brzo proširila na grupu u kojoj su danas HPB Invest, HPB Nekretnine i HPB Stambena štedionica. U HPB-ovoj je poslovnoj mreži danas devet podružnica, 28 poslovnica, 206 bankomata, 1.558 POS uređaja; za usporedbu, prije samo četiri godine imala je dvije poslovnice, jednu podružnicu i 449 POS uređaja. Bankovna je bilanca potkraj 2004. bila 5,5 milijardi kuna, a potkraj 2007. čak 14,6 milijardi. U četiri je godine lansirano 50-ak novih proizvoda i unaprijeđeni svi dijelovi poslovanja. Naime, banka je do 2004. bila nerazvijena i posve nekonkurentna. No bez obzira na brzo širenje mreže, što je utjecalo na rast troškova, zadržala je, tvrde, željenu razinu profitabilnosti. Planovi širenja mreže i modernizacije poslovanja i usluga oslanjali su se na pravodobnu dokapitalizaciju, o kojoj ovisi i poslovanje u idućoj godini. Uz nedostatak svježeg kapitala problem će, kažu, biti i stanje na svjetskom financijskom tržištu, HNB-ove mjere ograničenja rasta plasmana i nova regulativa. Zato banci ne preostaje ništa drugo nego održati današnju razinu poslovanja i iskoristiti poslovno mirnije razdoblje za poboljšanje kvalitete usluga i nalaženja rješenja za klijente kojima će biti potrebna pomoć u servisiranju tekućih obveza. No čak i u tako skučenim uvjetima u njoj očekuju rast sličan ovogodišnjem. Ondje kažu da ne odustaju od dokapitalizacije i čim se stabiliziraju prilike na tržištu, nastavit će provoditi zacrtane planove.

HPB s krizom pokupio dio štednje

Dok Jakovčević tvrdi da je banka s krizom čak i profitirala, jer je 'pokupila' dio štednje bankama u inozemnom vlasništvu, u HPB-u ističu da su upravo kao domaća banka zakinuti - nisu se zaduživali u inozemstvu, ali jednako su ograničeni rastom plasmana, a čak su i više od drugih okrenuti financiranju poduzeća. U strukturi je portfelja 65 posto kredita tvrtkama i 35 posto građanima, a depoziti su podijeljeni između tvrtki i građana 55 : 45. Bez obzira na to razvoj i dalje temelje na domaćim izvorima i plasmanima. Unatoč tomu što je Protega banku doveo do deset najvećih, vlast ga već neko vrijeme želi 'nagraditi' smjenom. On joj zasad uspješno odolijeva.

HPB premalo koristi najjaču distributivnu mrežu Hrvatske pošte

Dio je financijskoga poslovanja Hrvatske poštanske banke isprepleten s poslovanjem Hrvatske pošte jer HP svoje novčano poslovanje u cijelosti obavlja računima otvorenim u Hrvatskoj poštanskoj banci. U poštanskim se uredima (ukupno ih je 1.147 u Hrvatskoj) mogu obaviti gotovo svi bankarski poslovi po kunskim računima građana otvorenim u HPB-u, od uplate ili isplate na kunske račune, oročenja pologa do opunomoćenja raspolaganja štednim ulogom i uplate novca HPB-ovim karticama Maestro, MasterCard i Visa, kaže Robert Jukić, predsjednik Uprave Hrvatske pošte.
HP još od 1. travnja 2002. obavlja gotovinske platne transakcije u ime i za račun HPB-a, dakle u poštanskim uredima prima uplate fizičkih osoba u korist računa poslovnih subjekata te obavlja isplate fizičkim osobama na teret računa poslovnih subjekata. Korisnici također mogu platiti sve što trebaju u korist računa poslovnih subjekata uporabom propisanih tiskanica platnog prometa. Na osnovi ugovora zaključenih s pojedinim poslovnim subjektima korisnici mogu platiti različite naknade, troškove, pretplatu, ostale komunalije, i to bez plaćanja naknade za uslugu platnog prometa. Hrvatska pošta u ime i za račun HPB-a obavlja i isplatu na teret računa fizičkih i pravnih osoba na temelju naloga platnog prometa i isplatu na teret računa pravnih osoba, sudionika platnog prometa na osnovi ugovora sklopljenih s pravnim osobama uporabom posebno ugovorenih isplatnih dokumenata, kaže Jukić. No s takvim obujmom poslova HP-ovo vodstvo nije prezadovoljno jer je uglavnom riječ o administrativnim poslovima. Kažu kako očekuju da će se suradnja s HPB-om redefinirati jer Pošta želi aktivirati prostor ispred šaltera i na njemu. To bi značilo ulazak u bankarske i osiguravajuće poslove. Korist bi HPB-u bila golema jer Hrvatska pošta ima najsnažniju distributivnu mrežu u Hrvatskoj. Pošta bi, pak, na to gledala kao na ulaganje kapitala od kojega bi očekivala zadovoljavajuće stope povrata. Planiranom HPB-ovom dokapitalizacijom svježi se novac kanio upotrijebiti za širenje i unaprjeđenje poslovanja, među ostalim i za širenje financijske ponude kroz distribucijske kanale Hrvatske pošte.