Hrvatska primljena u Uniju za Mediteran

Francuski ministar vanjskih poslova Bernard Kouchner na početku ministarskog sastanka, na kojem sudjeluju 43 zemlje, rekao je da su Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako primljeni u Uniju za Mediteran, koja će počivati na suradnji u konkretnim projektima u više područja, poput ekološke zaštite, solarne energije, civilne zaštite, osiguranja pitke vode te pomorskih i cestovnih komunikacija.

Ministarski sastanak, na kojem sudjeluje i hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, prethodi sastanku šefova država ili vlada 43 zemlje, koji se sastaju u popodne, na kojem će biti pokrenut Barcelonski proces - Unija za Mediteran. Hrvatsko izaslanstvo na summitu u Parizu predvodi predsjednik Republike Stjepan Mesić.

Hrvatska je u svibnju izrazila namjeru za pristupanjem Barcelonskom procesu te je u sklopu diplomatskih priprema sudjelovala na sastancima visokih dužnosnika EuroMeda, kao gost predsjedatelja do stjecanja statusa punopravnog člana.Mediteransku uniju činit će 27 zemalja članica Europske unije, zemlje južnog Sredozemlja - Alžir, Egipat, Izrael, Jordan, Libanon, Maroko, Mauritanija, Sirija, Tunis, Turska i palestinske vlasti, te europske sredozemne zemlje - Hrvatska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Monako. Pozvane su 44 zemlje, ali libijski vođa Moamer Gadafi odbija sudjelovati u tom projektu.

Na čelu Unije bit će dvojica supredsjedatelja, jedan s europske strane, a drugi s južne obale Mediterana. Predviđeno je osnivanje Tajništva, čije će se sjedište odrediti naknadno. Svake druge godine održavali bi se sastanci na vrhu, a između tih summita održavali bi se sastanci na ministarskim razinama.Uspostava Mediteranske unije zamisao je francuskog predsjednika Nicolasa Sarkozya, koji smatra da je budućnost Europe na jugu i da Unija za Mediteran može pomoći u borbi protiv terorizma i fundamentalizma.

Prema prvotnoj ideji, u projektu su od članica EU-a trebale sudjelovati samo zemlje koje izlaze na Mediteran. Međutim, tomu se snažno usprotivila njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je u toj ideji vidjela prijetnju za cijeli EU. Zatražila je da u njoj sudjeluju sve članice, kako ne bi bilo podjela u samoj Uniji. Na kraju je Sarkozy morao pristati na kompromis pa će biti uključene sve zemlje članice, a Barcelonski proces neće biti ugašan, nego se Unija za Mediteran smatra nadogradnjom tog procesa.

Na summitu će sudjelovat i sirijski predsjednik Bashar Al-Asad, koji će se naći za istim stolom s izraelskim premijerom Ehudom Olmertom. Nikakav susret između njih dvojice nije predviđen, a evenutualno rukovanje smatralo bi se povijesnim. Očekuje se prvi sastanak Al-Assada s novim libanonskim predsjednikom Michelom Sleimanom, a Olmert se sastao s predsjednikom palestinskih vlasti Mahmudom Abbasom. Rekao je kako Izraelci i Palestinci nisu nikada bili tako blizu mirovnom sporazumu kao što su sada.(HRT)