Hrvatska s 55. pala na 109. mjesto

Hrvatska ekonomska sloboda se pogoršava, prema ocjeni u svjetskim razmjerima pala je s prošlogodišnjeg 55. na 109. mjesto od 157 zemalja, u kategoriju 'uglavnom neslobodnih ekonomija' i gotovo na samo dno Europe (37. mjesto od ukupno 41 zemlje) prema 13. godišnjem Indeksu ekonomske slobode, objavili su The Wall Street Journal i The Heritage Foundation, a rezultate je predstavio Adriatic institut za javni poredak, partner The Heritage Foundationa

    - Hrvatska ekonomija je prema našoj procjeni za 2007. 55 posto slobodna i njena je ukupna ocjena ispod regionalnog prosjeka - rekli su Nataša Srdoč i Joel Anand Samy, osnivači Adriatic instituta. Hrvatska je tako rangirana iza Albanije, Moldavije i Makedonije, a ispred BiH, Rusije i Ukrajine. Prema tim nalazima najviše ekonomske slobode uživaju stanovnici Hong Konga, Singapura i Australije, dok u Europi čelne pozicije drže Velika Britanija, Irska i Luksemburg.

U izvještaju su sloboda od države, sloboda ulaganja, vlasnička prava te sloboda od korupcije nisko ocijenjene. Državni su rashodi iznimno visoki i državna regulativa koči prirodni tok trgovine. Sudstvo je sklono korupciji, političkom uplitanju i nedjelotvornoj birokraciji, a neki investitori radije traže međunarodnu arbitražu. Također se ističe da postoje neslužbena ograničenja stranih investicija za one ulagače koji se suprostavljaju hrvatskom regulatornom labirintu.

Hrvatska bilježi dobru ocjenu u fiskalnoj slobodi i nešto manju u monetarnoj slobodi. Iako je najviša porezna stopa na dohodak visoka, porez na dobit je nizak, a ukupan porezni prihod nije pretjeran ako se mjeri postotnim udjelom u BDP-u. Inflacija je niska a cijene stabilne, no ocjena hrvatske monetarne slobode narušena je zadržavanjem državne manipulacije cijena.

Posebno iznenađenje na ljestvici ekonomske slobode je Estonija, koja je skočila na peto mjesto u Europi, odnosno 12. u svijetu. U Adriatic institutu smatraju da je to odraz održive stope ekonomskog rasta koji u toj baltičkoj zemlji prelazi 12 posto, dok je u Hrvatskoj realno 4 posto, pa će se estonska ekonomija udvostručiti za šest godina, dok će hrvatski porezni obveznici čekati na udvostručenje domaće ekonomije punih 18 godina.    (Renato Đurđević)