Hrvatska se mora pridružiti Jadransko-Jonskom klasteru

Na otvorenju manifestacije Dani hrvatskog turizma u Opatiji, ministar turizma Damir Bajs ugostio je u srijedu  međunarodne predstavnike turističke industrije koji su iznijeli svoja predviđanja o gospodarskim kretanjima i utjecaju financijske krize na turistički sektor u Europi.

Kao jedan od načina za izbjegavanje krize u hrvatskom turizmu, međunarodni stručnjaci istaknuli su udruživanje osam konkurenskih zemalja u tzv. Jadranko-Jonski klaster, na području promocije, prodaje i zajedničkog izlaska na tržište, uključujući Srbiju, Albaniju i Crnu Goru koje bi s Hrvatskom trebale nastupati pod jednim brendom. I dok Bernd Geyer, predsjednik Europskog udruženja hotelijera i restoratera HOTRECA upozorava na ozbiljnost krize i njezin utjecaj na turizam i hotelijerski biznis, ministar Bajs je optimističan glede iduće sezone i predviđa daljnji rast broja dolazaka i noćenja turista za dva posto.

- Hrvatskom turizmu predstoje veliki izazovi, s obzirom na to da je najizloženiji stranim tržištima i kretanjima u Europi i veliku ulogu iduće godine imat će promotivne aktivnosti Hrvatske turističke zajednice, a privatni sektor sa svojim cijenama morat će pratiti globalne trendove – istaknuo je Bajs koji u 2009. godini očekuje sedam milijardi kuna novih investicija u turizam. Direktor HTZ-a Niko Bulić istanuo je da je jedino izvjesno u ovom trenutku sama neizvjesnost, da nema mjesta panici, već da Hrvatska mora biti na oprezu. Dodao je da bi za ostvarenje Jadranko-Jonskog klastera trebalo prvenstveno stvoriti infrastrukturu autocesta koje bi se protezale od Italije do Grčke.

Član Odbora direktora Udruge europskih putničkih agencija (ECTAA) Antonio Scipioni istaknuo je da se trendovi u agencijskom poslovanju mijenjaju, južna i srednja Europa i dalje bilježe rast u individualnom on line bukingu, dok se zemlje sjeverne Europe vraćaju klasičnim putničkim agencijama. Scipioni upozorava na činjenicu da je radi financijske krize buking za zimovanja u Europi pao za 20 posto u odnosu na lani. Jednako tako, zračni promet bilježi gotovo dva posto manje prometa nego prošle godine. S obzirom na financijski udar na turizam, Europa se sve više okreće tržištima Kine, Indije i Rusije.

- Zadnji put se u povijesti ovakva gospodarska kriza mogla osjetiti 1929., no tada države nisu imale ideje kako ju prebroditi. Danas imamo sreću što države reagiraju brzo „pumpajući“ novac u bankarstvo i financijske institucije, no svejedno nitko ne zna kako će svijet iduće godine izgledati. Očekujemo recesiju, ali mislim da ona neće biti duboka i dugotrajna. Turizam je industrija na koju pad vrlo brzo utječe, ali se ona jednako brzo i diže iz krize  – zaključio je Geyer.

Dani hrvatskog turizma okupili su ove godine rekordan broj sudionika, očekuje se da će ih biti oko 1 500 na 50 stručnih skupova, i to zahvaljujući ministarstvu turizma koje je spojilo dvije turističke manifestacije, Turistički cvijet -  Kvaliteta za Hrvatskku, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore i HRT-a i Plavi i Zeleni cvijet Hrvatske turističke zajednice. Svi relevantni subjekti u hrvatskom turizmu trenutno su u  Opatiji.  (Željka Laslavić)