Arhiva
Hrvatska se ove godine mora zadužiti za 28,8 milijardi kuna
9. veljače 2011.
Hrvatski javni dug, dakle ukupni dug države, izvanproračunskih korisnika i jedinica lokalne samouprave, prema još neslužbenim podacima iznosi oko 137 milijardi kuna, doznajemo u Ministarstvu financija.
Posljednji službeni podaci, oni za rujan 2010. pokazuju da je javni dug iznosio 133,9 milijardi ili 40,7 posto BDP-a. U taj su dug uračunata i sva državna jamstva izdana HAC-u, Hrvatskim cestama, Autocesti Rijeka-Zagreb, HŽ-u i brodogradnji. Samo su jamstva ukupno teška 43,3 milijarde kuna dok dug HBOR-a iznosi 13,7 milijardi. Udjel javnog duga u BDP-u za cijelu godinu procijenjen je na oko 41,6 posto. Unatoč visokoj zaduženosti to još nije alarmantno, jer mastriška pravila kažu da je dopuštena granica 60 posto. zasad se krećemo u društvu Slovenije, Latvije, Češke i Litve.
Za otplatu dugova i financiranje deficita (središnjeg proračuna i izvanproračunskih fondova) ove će se godine trebati zadužiti za 28,8 milijardi kuna, a tu su još i trezorski zapisi, kratkoročni dužnički papiri s dospijećem do godine dana, teški 20,8 milijardi kuna. Problem je što tome treba dodati i jamstva brodogradnji koja će gotovo sigurno pasti na teret proračuna - još uvijek se vrti ista brojka od oko 12 milijardi kuna jamstava. U Ministarstvu ne žele o procjenama konkretnih brojki koje bi u 2011. mogle pasti na teret poreznih obveznika, pravdajući se kako je restrukturiranje i privatizacija još nedovršen proces.
No slaba je to utjeha, jer već u prvome tromjesečju ove godine na naplatu stiže 750 milijuna eura za čije ćemo se refinanciranje morati ponovno zadužiti, najvjerojatnije na inozemnom tržištu. To je prvi izlazak na tržište obveznica nakon što nam je ugledna rejting agencija S&P smanjila rejting i svrstala nas na dno investicijskog razreda. To znači da bi nam buduće zaduživanje moglo biti skuplje od posljednjeg koje smo u inozemstvu platili 6,75 posto. No u Ministarstvu se nadaju da investitori gledaju i perspektivu zemlje koja će se uskoro pridružiti EU. Uostalom, kažu, neće pod svaku cijenu tražiti kupce na neki određeni dan, ostavljajući si manevarskog prostora za bolju cijenu.
No u strukturi javnog duga sa 60 posto ionako pretežu domaća zaduženja i to uglavnom obveznice. U Ministarstvu napominju kako je prema strategiji upravljanja javnim dugom cilj smanjiti udjel kratkoročnog sa 16 na deset do 12 posto. Prosječni je rok otplate duga 4,6 godina (prosječna je kamata oko 4,5 do 5 posto), no s obzirom na približavanje EU u Ministarstvu se nadaju da će biti moguće produljiti te rokove i tako pridonijeti stabilnosti državnih financija. (G. G.)
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
